Činjenica da ruski lider Vladimir Putin, koga mnogi na Zapadu smatraju ratnim zločincem, u Srbiji uživa poštovanje i služi kao mamac za gledaoce, podsjetnik je da Kremlj i dalje ima obožavaoce u Evropi, piše Njujork tajms.
U tekstu "Vezana osjećajem žrtve, Srbija se drži Rusije", američki list navodi da je Putinu u jednoj beogradskoj ulici odata počast muralom sa njegovim likom i natpisom "brat", nedaleko od ambasada Njemačke, Poljske i nekoliko drugih država EU, na kojima se vijore zastave Ukrajine u znak solidarnosti zbog ruske invazije.
"Dio privlačnosti gospodina Putina leži u njegovom imidžu moćnog vladara, koji služi kao model predsjedniku Aleksandru Vučiću, sve autoritarnijem lideru Srbije, i premijeru Viktoru Orbanu, ratobornom neliberalnom lideru Mađarske. Uoči izbora koji obojicu očekuju u nedjelju, lideri Srbije i Mađarske gledaju na Rusiju kao na pouzdan izvor energije, potreban za sreću njihovih birača. Ankete ukazuju da će obojica pobijediti", piše u tekstu.
List navodi da na odnos Srba prema Putinu utiče i "istorija, ili bar mitologizovana verzija prošlosti, koja u slučaju Srbije predstavlja Rusiju kao nepokolebljivog prijatelja i zaštitnika kroz vjekove".
"Ali, možda je najvažnija uloga gospodina Putina kao zvijezde vodilje za nacije koje, bez obzira na sopstvene zločine iz prošlosti, sebe vide kao žrtve, a ne kao agresore, i čija se politika vrti oko kulta žrtve, njegovanog ogorčenjem prema Zapadu", navodi Njujork tajms.
Osjećaj žrtve je duboko ukorijenjen u Srbiji, gdje se zločini počinjeni tokom balkanskih ratova 1990-ih vide kao odbrambeni odgovor na patnje Srba, "baš kao što gospodin Putin svoju krvavu invaziju na Ukrajinu predstavlja kao pravedan napor radi zaštite progonjenih etničkih Rusa koji su dio "ruskog svijeta'", piše u tekstu.
"Narativ žrtve je toliko jak kod nekih u Srbiji da je bučni tabloid Informer, koji često odražava mišljenja gospodina Vučića, prošlog mjeseca izvijestio o pripremama Rusije za invaziju na Ukrajinu sa udarnim naslovom na naslovnoj strani "Ukrajina napada Rusiju'", navodi Njujork tajms.
Više od dvije decenije od okončanja sukoba na Balkanu, navodi list, "mnogi Srbi i dalje odbacuju ratne zločine u Srebrenici, gdje su srpski vojnici masakrirali više od 8.000 bosanskih Muslimana 1995. godine, i na Kosovu, gdje je brutalni srpski progon etničkih Albanaca podstakao NATO bombardovanje 1999. godine, kao naličje patnje nanijete etničkim Srbima".
Njujork tajms dodaje da se mala grupa demonstranata okupila ispred Ambasade SAD u Beogradu 24. marta, na godišnjicu početka bombardovanja Jugoslavije, a da su se zatim pridružili "mnogo većim proruskim demonstracijama, mašući ruskim zastavama i transparentima sa slovom 'Z', koje je postalo simbol podrške ruskoj invaziji".
Kao primjer da Putin služi kao mamac za gledaoce u Srbiji, njujorški list navodi gostovanje ukrajinskog ambasadora u Beogradu Oleksandera Aleksandroviča u tročasovnoj emisiji televizije Hepi, u kojoj je više od polovine vremena bilo posvećeno ruskom lideru.
"Umjesto da dobije vrijeme da objasni bijedu Ukrajine, ambasador Oleksander Aleksandrovič morao je da trpi dreku proruskih srpskih komentatora i duge video snimke predsjednika Rusije Vladimira Putina, u kojima Ukrajinu etiketira kao leglo nacista. Emisija, emitovana na provladinoj televiziji Hepi, trajala je tri sata, a više od polovine vremena govorio je gospodin Putin", navodi list.
Kada se "ljut zbog zasjede u uživo programu požalio producentu na rusku propagandu", ukrajinskom ambasadoru je rečeno "da to ne shvata lično" i da je "gospodin Putin dobar za rejting" televizije, dodaje Njujork tajms.
Bonus video:
