Predlozi predsjednika Francuske Emanuela makrona o "Evropskoj političkoj zajednici" su "osvežavajuće realistični", ocjenjuje ugledni Noje cirher cajtung (NZZ).
Navodi se da je politika proširenja EU na zemlje poput Srbije ionako "mrtvo kljuse".
Makron, predsjednik Francuske koja trenutno predsjedava Evropskom unijom (EU), ove sedmice je predstavio viziju koja je naišla na podijeljene reakcije.
U njoj ima mjesta za Srbiju i ostale zemlje regiona, ali i Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju pa i Veliku Britaniju.
One ne bi bile punopravne članice EU, već dio šire i labavije "Evropske političke zajednice" koja bi usklađivala bezbjednosnu, energetsku ili saobraćajnu politiku sa EU.
Ugledni švajcarski list Noje cirher cajtung (NZZ) pojašnjava zašto Makronovu ideju drži "osvježavajućom": "Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je otvorila Ukrajini pristupnu perspektivu. Ali takva obećanja je nemoguće ispuniti u dogledno vrijeme. Ionako je trenutna politika proširenja EU praktično propala."
"Države poput Srbije, Albanije i Turske godinama važe za zvanične pristupne kandidate. Ali, Brisel time jaše mrtvo kljuse – ove zemlje su daleko od ispunjavanja kriterijuma", ocjenjuje NZZ.
"U interesu Evrope bi bilo jasnije razlikovanje kruga država koje djelimično tijesno sarađuju sa EU, a nisu članice. U Srbiji i drugdje, gdje je Brisel izgubio uticaj, kroz brešu nadiru autoritarne države poput Kine i Rusije", dodaje list.
Podsjeća se da je početkom mjeseca na sličnom tragu kao Makron bio i austrijski kancelar Aleksander Šalenberg koji je tada za Fajnenšel tajms rekao da u zemljama poput Ukrajine i Moldavije ne može biti vakuuma: "Ili će tamo biti naš model, ili model nekog drugog", rekao je on.
Navodeći da ideja Evrope u više koncentričnih krugova, ili Evrope u više brzina nije nova, NZZ piše da je danas vreme za tu debatu konačno sazrelo. "Makron i Šalenberg daju odgovore na strateški izazov koji je donijela Putinova invazija na Ukrajinu. Ako EU zbilja hoće da bude geopolitički igrač, mora da nađe novi pristup."
Bonus video: