Građanska i demokratska opcija zahvata 1,2 miliona glasova, prenosli list "Danas" nakon uvid au nezavisnu analizu urađenu za jednu političku stranku.
Anketa je obuhvatila podjelu biračkog tjela na pristalice demokratskih snaga i glasače "starog režima", odnosno na partije koje su "petoktobarske" i one koje su patriotske.
Zaključak ove analize opovrgava nalaz da je kapacitet demokratskih snaga do 2,4 miliona birača, koliko i "starog režima" i smatra da je duplo manji, te da su stoga demokratske snage morale imati jednog predsjedničkog kandidata.
"Dio biračkog tijela koji bi se suprotstavio trenutnoj vlasti na izborima iznosi, prema nekim analitičarima, čak oko 2,4 miliona. Istraživanjem i analizom možemo utvrditi da je u svom punom kapacitetu bio jedino 2000. godine, kada je DOS na izborima osvojio toliko glasova. Svjesni činjenice broja i ideologija stranaka koje su činile tadašnji DOS, možemo reći da ta široka koalicija, nažalost, nije u potpunosti oslikavala pravo činjenično stanje demokratske političke opcije, a i da jeste, ona se u godinama posliej nje, a pogotovo danas, uslijed brojnih događanja, toliko rasparčala da je danas - ako ćemo se voditi izbornom matematikom i sve izraziti u procentima - na izdisaju", navodi se u analizi..
Nemoguće je podjeliti biračko tijelo i reći da jedan dio ima birački potencijal od 2,4 miliona, a drugi isto toliko (brojke su relativne, naravno).
Zbog čega je to nemoguće?
Zato što je u posljednjih 10 pa i više godina došlo do ogromnog usložnjavanja političke scene, pa ju je nepotpuno svrstati samo u "dva koša". Uzmimo pun krug koji predstavlja biračko tijelo i podijelimo ga ne na dvije polovine, već na osnovne četiri linije koje bi u tom krugu napravile četiri ravnopravne četvrtine. Lijevo bi išle političke opcije koje put evropskih integracija i evropske vrijednosti stavljaju u centar svog djelovanja. Desno bi išle političke opcije nacionalnog opredjeljenja koje u Rusiji vide ostvarenje nacionalnih političkih pitanja, prenosi list "Danas".
Dakle, građanska i demokratska opcija, prostom izbornom matematikom ovdje ostaje na 1,2 miliona glasova ili oko 25 odsto biračkog tela. Najnoviji parlamentarni izbori tome idu u prilog i još više smanjuju izborni potencijal tog djela društva. Političke opcije koje su prešle cenzus na parlamentarnim izborima 2016, a koje možemo okarakterisati, na ovaj ili onaj način, kao građanske, svakako jesu koalicija oko Demokratske stranke, koalicija Liberalno-demokratske partije, Socijaldemokratske stranke i Lige socijaldemokrata Vojvodine i pokret Dosta je bilo.
Njihovi zbirni izborni rezultat bio je oko 17 odsto biračkog tela. Tih 17 odsto, po statistici, predstavljaju izbornu volju demokratskog dijela društva. Ako uzmemo u obzir i apstinenciju koja se naveliko pominje, pa hipotetički udvostručimo ovaj rezultat - građanski dio biračkog tijela opet ne bi bio ni blizu polovine. Izborna apstinencija se svakako dovodi u pitanje i uzima sa rezervom zato što se glasač koji ne glasa ne može okarakterisati kao "ovako" ili "onako" opredjeljen, jer nije svoje opredeljenje izrazio u formalnom smislu, pa samim tim ga ne možete svrstati ni u jedan blok, i reći onu hiljadu puta ponovljenu: "Ljudi koji ne glasaju nisu glasači vladajuće koalicije" - koja, čak i da je istinita, nije dokazana niti proverljiva.
Vrednosti koje su zaživele odmah nakon 5. oktobra, vremenom skrajnute i napadane na razne načine - to za rezultat ima drastičan pad podrške demokratskih i građanskih opcija na izborima u prethodnih nekoliko godina.
Bonus video:
