Kontrola ponašanja emitera na ovim izborima biće gora nego 2016. Javnost neće znati da li je žrtva medijske političke propagande, pošto Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) neće poštovati svoju obavezu da prati da li su predsjednički kandidati u Srbiji zastupljeni u medijima bez diskriminacije, piše Cenzolovka.
Nadzorni odbor koji imenuje Skupština Srbije, a koji je nadležan da prati postupke političkih stranka i kandidata, kao i izvještavanje medija, ni ovoga puta nije formiran. REM najavljuje da neće objavljivati izvještaje o radu medija u izbornoj kampanji, jer tvrdi da na to, u skladu sa zakonom iz 2014, više nije obavezno.
Dakle, na eventualne neregularnosti tokom kampanje za predsjednika Srbije opet neće imati ko da reaguje. U takvim okolnostima neće biti pravovremenog sankcionisanja zloupotrebe državnih funkcija ili mogućeg neravnomjernog medijskog predstavljanja predsjedničkih kandidata, pa se teško može očekivati da će kampanja biti fer i ravnopravna, piše Cenzolovka.
Elektronski mediji, i javni i privatni, dužni su da u vrijeme izborne kampanje "ravnomjerno i bez diskriminacije, pod istim programskim uslovima" predstavljaju sve kandidate.
Pink dužan da predstavi sve kandidate
Cenzolovka navodi da je zgodna prilika da se provjeri da li će Pink – koji se među privatnim televizijama izdvaja po dužini informativnog programa – ravnomjerno predstaviti predsjedničke kandidate biće u ponedjeljak, 13. marta, u 21 sat, kada je na programu emisija "Intervju", u kojoj je proteklog ponedjeljka premijer Srbije Aleksandar Vučić gostovao u ulozi predsjedničkog kandidata SNS-a.
Nakon Vučićevog gostovanja, Televizija Pink je dužna da na isti način predstavi i sve ostale predsjedničke kandidate. Ko će se sljedeće nedjelje naći u istoj stolici? U slučaju da ostalim kandidatima ne pruži istu priliku, Pink bi prekršio odredbe zakona i Pravilnika REM-a, što bi otvorilo mogućnost da kandidati i političke partije, civilno društvo, mediji, ali i sami građani upute pritužbe nadležnom regulatornom telu – REM-u.
U javnosti se podiglo dosta prašine nakon nedavno objavljene informacije da će tokom kampanje REM postupati samo po pojedinačnim pritužbama građana na nepravilnosti u izvještavanju medija. Ostalo je nejasno i da li je REM dužan da prati ravnomjernost zastupljenosti kandidata u informativnim programima, kao i da li će to činiti, piše Cenzolovka.
Kako su izjavili za Cenzolovku, u REM-u najavljuju da će tokom izborne kampanje, na osnovu redovnog nadzora emitera, reagovati u svim slučajevima kada dođe do kršenja zakona, naročito u slučajevima govora mržnje, kršenja ljudskih prava i ugrožavanja maloljetnika.
"To ćemo činiti i na osnovu pojedinačnih pritužbi, ali i po službenoj dužnosti", objašnjava generalni sekretar REM-a Nenad Janković.
"Ukoliko bude nekih težih prekršaja, REM će se truditi da reaguje u skraćenom postupku, u roku od dva-tri dana", kaže Janković.
Tokom kampanje, REM će mjeriti dužinu političkih oglasnih poruka i o tome pripremiti izvještaj koji će dostaviti Agenciji za borbu protiv korupcije. Međutim, po svemu sudeći, REM neće posebno mjeriti ravnomjernost zastupljenosti predsjedničkih kandidata u informativnim programima i emisijama namijenjenim njihovom predstavljanju, već će na to obratiti pažnju samo ukoliko neko uputi pritužbu ili ako se uoči da je došlo do ozbiljnih prekršaja, piše Cenzolovka.
S obzirom na to da vrši stalni nadzor programa, da snima i čuva sve video-zapise, ukoliko dođe do žalbe na nekorektno predstavljanje u medijima, lako će, na osnovu svoje arhive, utvrditi da li je pritužba osnovana.
"Ravnomjernost zastupljenosti može da se izmjeri samo na kraju kampanje", kaže Nenad Janković i precizira da će REM, ukoliko se neko bude žalio na neravnomjernu zastupljenost, sprovesti uobičajenu proceduru za razmatranje prigovora, što znači i da će pozvati na razgovor odgovorno lice medija koji nije poštovao ovo pravilo.
Navodna nejasnoća oko toga da li je REM dužan da prati ravnomernost zastupljenosti kandidata u informativnim programima, da te podatke objavljuje i da u skladu s njima odmah reaguje, tijesno je povezana sa odlukom ovog regulatornog tijela da ne objavi izveštaj o monitoringu rada medija u vrijeme parlamentarnih izbora 2016. godine.
Za regulatorno tijelo, koje zakon uvijek tumači s ciljem da svoje nadležnosti svede na minimum, odluka da ne objavi pomenuti izvještaj pokazala se kao dobro rješenje – jer ako nema obavezu da ga objavi, zašto bi ga i pravilo, piše Cenzolovka.
REM ne ispunjava svoje obaveze
Kakav je status izvještaja o monitoringu medija iz kampanje 2016. godine– ni do danas nije jasno. Izjave predstavnika REM-a se razlikuju – jedni tvrde da izvještaj još nije završen, drugi da je završen ali da ga Savjet nije usvojio, a treći da nikada nije ni napisan.
Šta god od toga da je tačno, pokazuje da REM ne ispunjava svoje obaveze i nadležnosti. Ako je izvještaj napisan i stoji u nekoj fioci, može se reći da ovo telo zloupotrebljava resurse koji su mu na raspolaganju i radi suprotno interesu javnosti – jer to nisu privatni podaci ljudi koji su zaposleni u ovom tijelu, niti je REM privatno preduzeće pa da poslovne podatke drži u tajnosti. A ako izvještaj nije napisan ili nije završen, onda ovo tijelo ne radi svoj posao.
Kada se pogleda zakon, nema sumnje da REM jeste nadležan za praćenje izborne kampanje, ne samo u vidu dužine političkih oglasa već i u kontekstu ravnopravne programske zastupljenosti i poštovanja ljudskih prava.
Ako zakon kaže da su elektronski mediji u vijeme predizborne kampanje dužni da političkim strankama i kandidatima "obezbijede zastupljenost bez diskriminacije" (Zakon o elektronskim medijima (ZEM), čl. 47 stav 5), ako je regulatorno tijelo dužno da vrši kontrolu rada elektronskih medija i da se stara o dosljednoj primjeni zakona i donijetih pravilnika (ZEM, član 22 stav 8, 9, 10, 15), lako je izvesti zaključak da je REM obavezan da kontroliše da li mediji predstavljaju kandidate "ravnomjerno i bez diskriminacije", što se jedino može utvrditi mjerenjem i upoređivanjem vremena koje kandidati imaju u informativnim programima, kao i procjenom jednakosti uslova pod kojima se oni predstavljaju.
Naravno, neophodno je i da svoje nalaze objavljuje, kako za vrijeme izborne kampanje, tako i po njenom završetku, jer javnost mora da zna da li je žrtva medijske političke propagande ili je posmatrač demokratske i fer utakmice.
Kontrola slabija nego 2016. godine
Po svemu sudeći, izvještavanje medija tokom predsjedničke kampanje 2017. godine biće pod još slabijom kontrolom nego što je to bio slučaj u vrijeme izbora 2016, kada je bilo evidentno da ne postoji ravnopravna zastupljenost izbornih lista.
Bitna razlika za rad samih medija, između prošlogodišnje i aktuelne kampanje više je psihološke prirode – u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore javnost je vjerovala da REM vrši stalni nadzor predizbornih programa i da će reagovati na prekršaje i objaviti izvještaj, makar to bilo i po završetku izbora.
Sada, kada se zna da REM neće praviti izveštaj o nadzoru, emiterima su širom otvorena vrata da predsjedničke kandidate promovišu po sopstvenom nahođenju, bez opterećenja da bi za neravnomjernost u predstavljanju mogli da trpe bilo kakve posljedice.
U takvim okolnostima, "nadzor" rada medija prepušten je građanima, organizacijama civilnog društva, pokretima koji imaju predsjedničke kandidate, političkim partijama. Za svaku uočenu nepravilnost trebalo bi slati pritužbe REM-u, što se može učiniti popunjavanjem elektronske prijave na njihovom sajtu.
Doduše, imajući u vidu dosadašnju praksu, male su šanse da će to donijeti neke značajnije rezultate kada je u pitanju sprječavanje favorizovanja određene političke opcije u medijima. Od 2004. godine REM je samo nekoliko puta izrekao mjere povodom ponašanja medija tokom izborne kampanje, a na izborima 2016. odbacio je sve pristigle prijave kao neosnovane.
Ipak, vrijedi pokušati. Treba pažljivo pratiti medije, a jedan od pokazatelja da li je medijsko predstavljanje kandidata ravnomjerno i bez diskriminacije biće i emisija "Intervju" na Televiziji Pink. I zato gledajte ovaj program 13 marta u 21 čas. Ako u programu ne bude nijedan od predsjedničkih kandidata koji su verifikovali svoj mandat, odmah pošaljite pritužbu regulatornom telu, savjetuje Cenzolovka.
Bonus video:
