Dugoročni ciljevi Vladimira Putina po pitanju spoljne politike se neće mijenjati, navodi BBC u opširnoj analizi šta od Kremlja može da se očekuje u 2016. godini.
Kako ističu, on će nastaviti da traga za novim saveznicima među populističkim političarima u Evropi.
Uvod u izbore 2017. u Francuskoj i Njemačkoj će biti pažljivo praćen u Moskvi, posebno ako bude izgledalo da Nikola Sarkozi može da se vrati u Jelisejsku palatu.
Potencijalni "Bregzit" - istupanje Velike Britanije iz EU, biće viđen u Moskvi kao još jedno moguće slabljenje evropskog projekta, koje bi Rusiji moglo da otvori nove mogućnosti, navodi BBC.
Putin bi, takođe, mogao da se nada i da Donald Tramp postane predsjednik SAD i uđe u Bijelu kuću.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov će nastaviti da vrši pritisak za dolazak do političkog rješenja za krizu u Ukrajini, kroz proces iz Minska, i krize u Siriji, kroz ono što Moskva sada naziva Bečkim procesom. Ali, predviđanja oko toga nisu baš najbolja, navodi se u analizi BBC.
U Ukrajini traje krhki prekid vatre, a posljednjih nedjelja je obnovljena razmjena vatre duž linije fronta.
Moskva tvrdi da neće ispuniti glavni uslov sporazuma iz Minska - vraćanje kontrole granice Ukrajini - dok se status i autonomija okrnjene državice u Donbasu (istočnoj oblasti Ukrajine) ne obezbjedi na njeno zadovoljstvo, što ne djeluje baš moguće.
Sankcije zapadnih zemalja su sada produžene do jula. Takva nelagodna status kvo situacija bi mogla istočnu Ukrajinu da pretvori u još jedan "postsovjetski zamrznuti konflikt", koji bi mogao da traje decenijama.
Što se tiče Sirije, u januaru bi trebalo da se pokrene treći mirovni proces pod okriljem UN, pošto su prethodna dva propala.
"I iako je predsjedniku Putinu očajnički potreban mirovni sporazum da bi mogao sebe vojno da izvuče iz Sirije, zasad nije jasno koliko se ruski uticaj proširio", navodi BBC.
Ipak, najvažnija stvar za Rusiju ove godine mogla bi da budu domaće teme, a ekonomska situacija poziva na otrježnjenje, smatra BBC.
Putin tvrdi da je najgori dio ekonomske krize okončan i ukazuje na rekorde u žetvi i proizvodnji mliječnih proizvoda kao na dokaz da Rusija već izvlači dobrobit od "pronalaženje zamjene uvoznoj robi", što je posljedica zapadnih sankcija.
Ali, u drugim oblastima privrede situacija je sumorna. Cijene sirove nafte pale su za dvije trećine u odnosu na 2014, a rublja je potonula sa njima.
Budžet za ovu godinu zasnovan je na projektovanoj cijeni barela nafte od 50 dolara, što bi mogla da bude pretjerana procjena.
Kada se na to doda briga Kremlja zbog mogućih napada ekstremista Islamske države na ruskoj teritoriji, djeluje kao neizbježno da će 2016. više nego ikada biti godina "tvrđave Rusije", zaključuje BBC.
Pod prijetnjom ekonomskog pada i potencijalnih napada džihadista, Putin bi mogao da se nađe pod pritiskom.
To bi mogao da bude argument za njega da pokuša da okonča sukob sa Zapadom, da ukine sankcije i pronađe način za okončanje rata u Siriji, dodaje BBC.
Bonus video:
