Grčka je danas podnijela "svoje prve prave predloge poslije nekoliko nedjelja", rekao je predsjednik Evropskog savjeta, Donald Tusk, pred samit eurozone u Briselu.
"Danas želim sve karte na stolu" da bi "prestala partija političkog pokera", rekao je Tusk, i da želi da izbjegne "najgori mogući scenario - 'Grekcident', nekontrolisan i haotičan" incident - ispadanje Grčke iz zone eura, prenijela je agencija AFP.
Predsjednik Savjeta je to rekao poslije sastanka s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom, a prethodno se sastao u Briselu s predsjednikom Evropske komisije, Žan-Klodom Junkerom, Evropske centralne banke Mariom Dragim i generalnom direktorkom MMF, Kristin Lagard. Te tri institucije su davaoci dosadašnje kreditne pomoći Grčkoj.
Grčki ministar ekonomije, Jorgos Statakis, rekao je danas da su povjerioci Grčke prihvatili nove predloge Atine kao osnovu za razgovor i da očekuje "veoma pozitivno saopštenje" poslije samita.
Pojednosti novih grčkih predloga nisu objelodanjene, ali je premijer Aleksis Cipras potvrdio da su "ključevi sporazuma" s povjeriocima nivo primarnog suficita, penzije, cijena struje i "normalizacija" prava na rad.
Agencija AP je danas popodne javila iz Brisela da su ministri zemalja eurozone na sastanku pred samit oprezni optimisti da je konačno na dohvat ruke postizanje dogovora ove nedjelje o spasavanju Grčke, bez kojeg bi ona mogla bankrotirati i ispasti iz zone eura.
Ministri finansija 19 zemalja zone eura danas je načelno podržalo nove grčke predloge za smanjenje rashoda i reforme, u zamjenu za sedam milijardi eura posljednjem završne tranše kreditne pomoći.
"To je prilika da se taj dogovor postigne ove nedjelje", rekao je Jeren Dijselblem, Holanđanin koji je predsjedavao hitnim sastankom ministara finansija eurozone pred samit EU.
On je rekao da eksperti koji procjenjuju grčki plan, "smatraju da je širok i sveobuhvatan, ali treba da pogledaju pojedinosti da bi vidjeli da li je pozitivan u poreskim smislu".
Potreba za dogovorom je hitna jer Grčka mora da plati 1,6 milijardi eura Međunarodnom monetarnom fondu za nešto više od nedjelju dana, 30. juna. Dalje isplate duga dospijevaju u julu i avgustu, a ljevičarska vlada u Atini neće bez strane pomoći imati novca da ih plati.
Pregovori o reformama koje Grčka mora izvesti da bi dobila finansijsku pomoć, vuku se od februara pošto se promijenila vlada u Atini što je ukočilo isplatu posljednje 7,2 milijarde eura pomoći, planiranu za mart, te je odložena za jun.
Nemogućnost Grčke da otplaćuje dug, ravna bankrotu, mogla bi da destabilizuje njene banke, iz kojih su Grci prošle nedjelje povukli četiri milijarde eura, i, u najgorem slučaju, mogla bi je prinuditi da napusti euro.
To ne samo da bi bi bilo izuzetno bolno za Grke, već su stručnjaci podijeljeni u mišljenju kako bi to sve uticalo na Evropu i svjetsku ekonomiju. Nekoliko evropskih zemalja je već javno reklo da se sprema za tu mogućnost.
Uprkos hitnosti situacije, njemačka kancelarka Angela Merkel i neki drugi evropski zvaničnici kažu da ne treba očekivati previše od večerešnjeg samita jer lideri Evropske Unije imaju još jednu priliku za dogovor - redovni dvodnevni samit koji počinje već u četvrtak.
Od dolaska na vlast u januaru, nova vlada je odbijala nove jmere budžetske štednje, koju smatra uzrokom razaranja ekonomije Grčke. Ona je do tada omekšala stav, ali je i dalje uzdržana prema preuzimanju svih koraka koje traže povjerioci.
Bonus video:
