Rumunski zvaničnici su godinama tvrdili kako u njihovoj zemlji nije bilo tajnih zatvora američke obavještajne službe - CIA. Dokaza navodno nema, ali jedan intervju bi to mogao da promijeni.
Dugo vremena se o tome ćutalo, a sada je intervju bivšeg predsjednika Jona Ilijeskua u Rumuniji digao veliku prašinu: U razgovoru sa autorom Ilijesku je indirektno priznao postojanje zatvora CIA.
On doduše ne govori o zatvoru već o lokaciji. Na prelazu 2002. i 2003. godine, "naši američki saveznici tražili su od nas jednu lokaciju", rekao je Ilijesku.
On je potom kao šef države u principu odobrilo taj zahtjev. Gdje je bila ta lokacija, ne zna, kaže ilijesku, o detaljima se brinuo tadašnji šef predsjedničke administracije i šef za nacionalnu bezbjednost, Joan Talpeš.
Do sada je Ilijesku uvijek negirao da mu je bilo šta bilo poznato u vezi sa tajnim zatvorima CIA.
Srušena kuća, na tajnom mjestu
Ilijesku kaže da ništa ne zna o aktivnostima na toj lokaciji.
"To je bio gest uoči našeg pristupanja NATO", rekao je Ilijesku.
Rumuni su se već borili u Avganistanu i na Bliskom istoku i željeli da pokažu da su dobar saveznik.
"Nijesmo se miješali u to šta Amerika radi na toj lokaciji. Da sam tada znao, ono što je kasnije postalo poznato, naravno da ne bih dao odobrenje," priznao je Ilijesku. "Naučili smo iz toga da ubuduće budemo pažljiviji sa takvim zahtjevima."
Joan Talpeš potvrdio je Ilieskove informacije u razgovoru sa autorom - i čak navodi detalje: Ilijesku mu je dao "odriješene ruke" da reguliše zahtjev Amerikanaca. On je obezbijedio jednu zgradu u Bukureštu koju je CIA koristila od 2003. do 2006. Godine. Ta zgrada više ne postoji, a gdje je tačno bila, Talpeš neće da kaže.
Ilijeskuove i Talpešove izjave su uzburkale cijelu Rumuniju - na kraju krajeva, pitanje tajnih zatvora CIA u Rumuniji, prije više godina, dugo je bilo predmet istrage parlamentarne komisije, koja je 2008. došla do zaključka da nema dokaza da je CIA Rumuniju koristila za tranzit zatvorenika, niti o tajnim zatvorima.
Šta je radila parlamentarna komisija?
Uprkos detaljima koji su iznijeli Ilijesku i Talpeš, bivša šefica komisije, Norica Nikolaj, danas poslanica Evropskog parlamenta, ostaje pri svojoj izjavi.
"Lokacija ne znači automatski da je to bio zatvor. Mislim da je CIA jednostavno imala kancelariju u kontekstu saradnje sa Rumunijom, što je svuda normalno između obavještajnih agencija."
Predsjednica rumunske organizacije za ljudska prava APADOR-CH, Marija Nikoleta Andreesku, ocjenjuje rad Komisije kao "neefikasan".
Odgovorni kao što su Ilijesku i Talpeš nijesu intervjuisani, nijesu dovoljno provjerene informacije o tranzitu zatvorenika CIA preko Rumunije, iako je na raspolaganju bilo dovoljno indicija iz drugih međunarodnih izvještaja, kao što je onaj Dika Martija iz 2006./2007.
APADOR-CH zastupa u Rumuniji, između ostalog, zatvorenika CIA, Abd al-Rahim al-Naširija, koji je u oktobru 2000 navodno planirao napad na razarač USS Cole u Jemenu i koji je rekao da je od 2003. do 2006. godine bio mučen u Rumuniji. Al-Naširi je u maju 2012. podnio tužbu protiv rumunske države, presuda još nije donijeta.
Zbog mučenja dva zatvorenika koji su trenutno pritvoreni u Gvantanamu, Poljska je u februaru ove godine osuđena od strane Evropskog suda za ljudska prava i mora da plati novčanu kaznu.
U Litvaniji, gdje je takođe bio zatvor CIA, tužioci su početkom aprila pokrenuli novu istragu.
Bonus video:
