Pad cijena nafte urnisao je budžet, a firme se muče da dođu do dolara za vraćanje inostranih kredita.
Vladimira Putina to kao da ne uzrujava jer je u godišnjem obraćanju naciji izignorisao one koji od njega traže da kaže šta je rješenje za posrnulu rusku ekonomiju, koja, prema ocjenama zvaničnika, srlja u recesiju.
Umesto odgovora, 62-godišnji bivši agent KGB-a koji se nalazi na čelu najveće države na svijetu obećao je amnestiju povratničkom ofšor-kapitalu i pozvao na akciju čija bi suština bila u sloganu „kupujmo domaće“ kako bi podstakli domaću proizvodnju, prenosi Blic.
Sve to, međutim, ne poboljšava stanje u privredi. Rublja je na istorijskom minimumu prema dolaru, njena vrijednost je najniža od 1998. godine, kada je Rusija, usljed pada cijena nafte, što je oslabilo nacionalnu valutu i dovelo do nemogućnosti da otplaćuje dugove koji su narasli na 140 milijardi dolara, objavila stečaj.
Timoti Eš, analitičar Standard banke, kaže da u Putinovom govoru „hladnoratovskog stila“ nije vidio nikakve nove ideje koje bi pomogle ekonomiji.
Sergej Aleksašenko, nekadašnji pomoćnik guvernera centralne banke, frustriran je time što se Putin ne hvata u koštac sa ekonomskim temama: „Ništa nije rekao, niti išta možemo da očekujemo. Sve će se nastaviti po starom. I to mu odgovara.“
Dmitrij Trenin iz moskovskog „Karnegi centra“ kaže da bi Rusija trebalo da se pripremi za veoma težak period u narednih 4-5 godina u kojima će „ulozi biti veoma visoki“.
Analitičari vjeruju da će Putin nastaviti da raspaljuje nacionalistička osjećanja i neprijateljstvo prema Zapadu, kako bi zamaskirao ekonomske probleme.
A kolateralna žrtva njegove borbe sa Zapadom mogla bi da bude i Srbija. U Rusiji se, naime, spekuliše da je Putin jednostrano odlučio da odustane od gradnje „Južnog toka“ samo kako bi napakostio Evropi, a što je izazvalo bijes u Srbiji i Bugarskoj.
Putinova popularnost je i dalje na veoma visokom nivou, a ruski predsjednik još se nije suočio s masovnim protestima uzrokovanim ekonomskim padom.
Strmoglavi pad rublje, baš u posljednja tri mjeseca, uzrokovan kako pojeftinjenjem nafte, tako i sankcijama protiv Rusije zbog krize u Ukrajini, međutim, označava kraj perioda u njegovoj 15-godišnjoj vladavini koji je krunisala stabilnost nacionale valute.
Analitičari podsjećaju i da je Putinov uspon na vlasti počeo neposredno prije finansijskog sloma zemlje, kao i da popularnost duguje upravo tome što ljude podsjeća na to da je s njim došla i stabilnost poslije haosa hiperinflacije 90-ih godina prošlog vijeka.
Bonus video:
