U rijetkom "diplomatskom porazu", ruski predsjednik Vladimir Putin preusmjerava gasovod ka Turskoj, a "neuspjeh" u izgradnji Južnog toka predstavlja kao "gubitak za Evropu" kriveći Brisel za nepopustljivost, ocjenjuje danas “Njujork tajms”.
Taj list, u tekstu objavljenom na naslovnoj strani, ocjenjuje da je "grandiozan projekat" izgubljen kao žrtva rastućih "zatrovanih" odnosa Rusije sa Zapadom.
Odluka o prekidu projekta Južni tok takođe je i rijetka pobjeda za EU i SAD, koje su ove godine uglavnom bespomoćno posmatrale aneksiju Krima i jačanje separatista na istoku Ukrajine, navodi list.
Ali, "ako postoji pobjednik u ovom slučaju to je Turska", koja je uz Kinu i druge zemlje u razvoju kojima nedostaju energetski resursi, eksploatisala jaz između istoka i zapada kako bi obezbijedila dugoročne rezerve energije po povoljnim cijenama.
Ukrajinski konflikt i gorki odnosi Kijeva i Moskve bacili su sijenku na čitavo energetsko polje Evrope.
"Ruski predsjednik upravlja pitanjima energije lično, kao vjerovatno najvećim izvorom moći kojim raspolaže na međunarodnoj areni. Godinama su se on i Zapad nadmudrivali oko pravaca gasovoda, u nekoj vrsti posredne Velike igre oko toga ko će kontrolisati snabdjevanje Evrope energentima", dodaje se.
Analitičari ocjenjuju čak i 4,5 milijarde dolara koje je Gasprom uložio do sada u Južni tok, nisu u potpunosti izgubljeni - i samo pominjanje izgradnje u protekloj deceniji pomoglo je da se omete Zapad od ozbiljnijih napora izgradnje konkurentnog gasovoda koji bi obezbijedio druge izvore snabdjevanja Evropi, osim ruskih.
List navodi i da je Turska ugledala priliku da iskoristi sukob Rusije sa Zapadom, pogotovo uzvratne sankcije koje je Moskva uvela na uvoz hrane iz Evrope.
"Osim hrane, Rusija i Turska su utvrdile i druge oblasti saradnje. Rusija završava planove za početak izgranje prve nuklearne elektrane u Tuskoj", podsjeća “Njujork tajms”.
Bonus video:
