Favorit na predsjedničkim izborima u Rumuniji, premijer te zemlje Viktor Ponta, pobjednik je prvog kruga predsjedničkih izbora u kojem je dobio više glasova od svog najvećeg rivala, kandidata Hrišćanskoliberalne partije Klausa Joanisa, pripadnika njemačke manjine i aktuelnog popularnog gradonačelnika Sibiua grada u Transilvaniji, pokazali su prvi rezultati glasanja.
Ponta je, prema tim rezultatima, osvojio između 38,2 i 41,5 odsto glasova, dok je Joanisu pripadniku njemačke manjine pripalo između 31,2 odsto i 32,1 odsto glasova.
Ponta je ranije danas rekao da je, poslije deset godina ratova i destrukcije došlo vrijeme za rekonstrukciju, dok je odlazeći predsjednik Trajan Basesku, ocijenio da bi sljedeći predsjednik trebalo da nastavi da radi na poboljšanju vladavine zakona.
Basesku, koji je tokom izborne kampanje optuživao Pontu da je bivši špijun, ne može da se kandiduje za treći petogodišnji mandat.
Basesku, poznat po otvorenim i često kritičkim komantarima o političarima i rumunskom pravosudnom sistemu, takođe je rekao da je Rumuniji potrebna "druga vrsta predsjednika", prenose rumunski mediji.
"Potreban nam je predsjednik koji će konsolidovati vladavinu zakona", istakao je Basesku.
Ponta je, pošto je danas glasao, izjavio da je potpuno siguran da će, poslije 25 godina od kada je Rumunija dostigla slobodu, uspjeti da dovrši tranziciju koja, kako se čini, nema kraja.
"Potpuno sam uvjeren i veoma optimističan, da, 25 godina pošto smo dostigli slobodu, što je većina nas veoma željela - tada sam imao samo 17 godina - možemo da dovršimo tranziciju kojoj se naizgled ne vidi kraj", ocijenio je Ponta.
On je dodao da misli da će već ove zime Rumunija biti "prava demokratska zemlja, evropska zemlja i da će, deset godina poslije ratova i destrukcije moći da se posveti izgradnji".
"Gradićemo u Bukureštu, u Transilvaniji i u Moldaviji, kao i za sve Rumune van granica jer, ponavljam, poslije ratova i destrukcije potrebna nam je obnova", naglasio je Ponta.
Joanis (55), rekao je da je veliki optimista kad je riječ o rezultatu izbora, kao i o odzivu birača.
Kandidat Narodne partije - Dan Diakonesku, rekao je da glasa za potpune promjene i da se nada da će Rumuni, za posljednjih 20 godina, bar jednom glasati protiv siromaštva.
Na predsjedničkim izborima u Rumuniji učestvovalo je 14 kandidata.
Izbori se smatraju ključnim testom
U Rumuniji su jutros otvorena birališta na predsjedničkim izborima na kojima za glavnog favorita važi aktuelni premijer Viktor Ponta čija pobjeda bi, po ocjeni analitičara, zemlji donijela političku stabilnost, ali bi mogla da ugrozi nezavisnost pravosuđa.
Birališta su otvorena između sedam po lokalnom, odnosno šet časova po srednjeevropskom vremenu, a biće zatvrena u 20, odnosno 21 sat. Prvi zvanični rezultati se očekuju sjutra ujutro, prenijela je agencija AP.
Prema posljednjim anketama, Ponta (42), lider vladajuće Socijaldemokratske partije (PSD) je u priličnom vođstvu u odnosu na ostalih 13 kandidata i mogao bi da osvoji oko 40 odsto glasova u prvom krugu.
Izbori se smatraju ključnim testom za Rumuniju koja, nakon dvogodišnje parališuće kohabitacije između političkih protivnika Ponte i Baseskua, mora što prije da sprovede reforme, naročito u javnoj administraciji. Novog predsjednika Rumunije očekuju brojni izazovi, prije svega na polju ekonomije koja je u recesiji i u borbi protiv široko rasprostranjene korupcije, ocjenjuju analitičari. "Zemlji je potreban predsjednik koji će imati jasnu viziju o demokratskom sistemu vlasti i vladavini prava i pokazati da je 25 godina tranzicije vrijeđelo," kaže Korina Rebega iz Centra za evropsku politiku u Vašingtonu. Ona, međutim, dodaje da zbog lošeg životnog standarda, 40 odsto Rumuna vjeruje da je život u komunizmu bio bolji. Rumunija je druga najsiromašnija članica EU posle Bugarske sa prosječnom platom od 380 eura i stopom nezaposlenosti kod mladih od preko 20 odsto. Takođe, prema zvaničnim prognozama, ove godine se očekuje pad ekonomskog rasta sa 3,5 na 2,2 odsto. Strane investicije su u padu u posljednjih pet kvartala, uglavnom zbog hronične nesposobnosti Rumunije da izradi investicione programe ili pravilno iskoristi evropske fondove, kaže za AFP Gabor Hunja iz Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Predizbornu kampanju obilježile su brojne krivične prijave, uzajamna optuživanja i najave korupcionaških istraga protiv mnogih saradnika premijera Ponte.
Iako premijer ima izvršna ovlašćenja, predsjednik imenuje premijera, sudije, tužioce, šefove obavještajnih službi i može da zaustavi vladine predloge.
Galerija
Bonus video:
