Stav pojedinih crnogorskih političara, koji su protiv sankcija Rusiji, je rezultat nerazumijevanja da Ukrajinci danas na istoku svoje zemlje brane ne samo svoju slobodu i budućnost, već i bezbjednost cijele Evrope, uključujući Nikšić i Cetinje, Podgoricu i Plav, kaže za „Vijesti“ Vladimir Cibuljnik, privremeni otpravnik poslova Ukrajine u Crnoj Gori.
Na pitanje ko je kriv za krizu u Ukrajini, kaže da „bi bilo korektnije pričati o borbi ukrajinskog naroda za slobodu i budućnost, koja će se završiti našom pobjedom“.
„Kao posljedica 'Revolucije dostojanstva', kada su početkom 2014. Ukrajinci svrgnuli zločinački režim Janukovičeve porodice i počeli da stvaraju novu Ukrajinu, 'očišćenu' od prethodne vlade, naš sjeverni 'slovenski brat - susjed' napao nas je 's leđa', neočekivano i podlo. 'Samoprečišćavanje' je smrtno opasno za Vladimira Putina i sve one koji žele da nas vrate u prošlost 'ruskog mira'“, kaže Cibuljnik.
Putin je osvojio Krim, destabilizovao istočne djelove Ukrajine, zar nije na kraju izašao kao pobjednik?
Bezuslovno, Putin nije pobjednik. On je i sam počeo da shvata i zato se kao zločinac okružen policijom uključuje u nove, krvavije zločine. Uništeni malezijski avion sa skoro 300 putnika je pravi dokaz toga. I u samoj Rusiji sve više ljudi razumije da je agresija protiv Ukrajine pogubna za Rusiju i sve više njenih poštenih građana, koji podržavaju našu borbu po cijenu svoje slobode i podižu zastavu Ukrajine u centru Moskve.
Naša izvanredna mlada pjesnikinja Anastasija Dmitruk je na početku ruske agresije napisala pjesmu-odgovor okupatorima „Nikada nećemo biti braća“. Ona sadrži fantastične riječi: „Vas je tako mnogo, šteta što ste bezlični. Vi ste ogromni, a mi veliki. Vi imate Cara, a mi Demokratiju. Nikada nećemo biti braća.“ Upravo su ovi stihovi razljutili gospodu iz Kremlja.
Najviši zvaničnici Ukrajine su obećali da će vratiti Krim. Da li Kijev ima strategiju i da li postoje pravni mehanizmi za to?
Da, predsjednik Petro Porošenko, vlada i svaki pošteni građanin Ukrajine nikada neće prihvatiti aneksiju Krima, represiju koju tamo sprovodi ruska okupaciona vlada nad Ukrajincima i krimskim Tatarima. Krim jeste i biće ukrajinski. Kada i kako - danas je teško reći, ali bez rata i ubistava, što je bio slučaj tokom okupacije ruskih „zelenih čovječuljaka“.
Mislim da to neće biti samo kroz teške sudske međunarodne procese, već i kroz obnavljanje veza sa krimskom privredom, koja je već sada u dubokoj krizi i sa brojnim problemima - u vezi sa životnim namirnicama, vodom, grijanjem, telefonskim vezama i propalom turističkom sezonom. Svi ti faktori, uključujući diplomatski pritisak, uticaće na povratak Krima „kući“ - u Ukrajinu.
U sukobima na istoku Ukrajine gine veliki broj civila. Neka međunarodna tijela kritikuju taktiku ukrajinskih snaga. Hjuman rajts voč je objavio da vojska koristi rakete „grad“ u naseljenim oblastima. Kako to komentarišete?
Takva tvrdnja je pogrešna. Ukrajinska vojska ne koristi raketne i artiljerijske sisteme, avijaciju i plamenobacače protiv civila i u gradovima, za razliku od separatista. Upravo ruski vojnici izvršavaju Putinove preporuke - „postavljamo žene i djecu ispred, a iza njih će biti naša vojska“. I zbog toga danas na istoku Ukrajine razbojničke grupe vrše paljbu na ukrajinsku vojsku koristeći sisteme „grad“ postavljene u naseljenim oblastima, dok ruska vojska sa teritorije Rusije granatira ukrajinsku vojsku, uništava stambene objekte i ubija civile, uključujući djecu. Nedavno su uništili nekoliko automobila sa izbjeglicama, koje su nosile bijele zastave.
Stotine hiljada Ukrajinaca su prešle u Rusiju ove godine (podaci UNHCR), a više od 100 hiljada je raseljeno unutar Ukrajine. Prijeti li humanitarna katastrofa?
Mislim da nije prikladno govoriti o humanitarnoj katastrofi. Postoji veliki broj složenih problema u oblastima koje kontrolišu teroristi i u oblastima oslobođenih od njih, kao što su snabdijevanje životnim namirnicama, vodom, ljekovima, strujom, trenutno imamo i hiljade izbjeglica itd. Vlada sistematski šalje pomoć, koja nije dovoljna, i tu se oslanjamo na međunarodnu pomoć.
Cibuljnik
Istovremeno, proruski vojnici smišljeno uništavaju infrastrukturu na okupiranim teritorijama. Mirovni plan predsjednika Porošenka je usmjeren i na prevenciju humanitarne katastrofe. Humanitarna misija mora biti međunarodna, u skladu sa međunarodnim pravom i nacionalnim zakonodavstvom. A Putinov „humanitarni konvoj“ je vrhunac grešnosti - prvo ubija ljude i uništava njihove domove, a onda im šalje nekakve „konvoje“ (koji podsjeća na terminologiju iz 1937, vrijme masovne represije u SSSR-u, kada su „konvoji“ civila išli u tabore). A polovina tih vozila bila poluprazna. Interesantno, zašto?
Mislite li da će ekonomske sankcije primorati Putina da digne ruke od istoka Ukrajine?
Uvjeren sam da samo mi, Ukrajinci, možemo zaustaviti agresiju sjevernog susjeda. Da, imamo podršku praktično cijelog svijeta, što je potvrdila Rezolucija o teritorijalnom integritetu Ukrajine Generalne skupštine UN od 27. marta, koju je podržala i Crna Gora, na čemu smo vam zahvalni. Bez takve podrške nama bi bilo veoma teško. Nesumnjivo bismo željeli veću pomoć, ali to nije uvijek moguće.
Čak i tako ograničene sankcije predstavljaju pomoć Ukrajini i opasnost za ruskog agresora i za to smo zahvalni cijelom svijetu. Da kažem iskreno - ne razumijem izjave pojedinih crnogorskih političara, koji su protiv sankcija. Mislim da je ta pozicija rezultat nerazumijevanja onoga da Ukrajinci danas na istoku svoje zemlje brane ne samo svoju slobodu i budućnost, već bezbjednost cijele Evrope, uključujući Nikšić i Cetinje, Podgoricu i Plav“.
Ljudi koji su zbacili Janukoviča i prolivali krv na Majdanu osjećaju se izdanim zbog oklijevanja Evrope da strože kazni Putina. Može li Zapad učiniti više da pomogne Ukrajini?
Kada su moji prijatelji bili na Majdanu, nijesu čekali pomoć ni od koga i računali su isključivo na sebe. Većina Ukrajinaca shvata da mi možemo i moramo računati samo na sebe u našoj borbi za slobodu. Vi, Crnogorci, znate to savršeno.
U isto vrijeme, mi bismo bili zahvalni za veću pomoć, sredstva za odbranu naših vojnika, možda čak neko očekuje i strože sankcije agresoru ili vidjeti naše vojnike sa savremenijom tehnikom. Jedino pitanje je da li je to moguće danas? Vjerovatno ne, zato što mnogo zemalja nema takve mogućnosti, svijet je prilično složen, a nekada su cijene iznad vrijednosti.
Rat je skrenuo pažnju i resurse sa obnove države, a analitičari upozoravaju da Ukrajinu čekaju ozbiljni ekonomski problemi. Osjećaj u društvu da se politika nije puno promijenila podstakli su priču o novom Majdanu. Kako na to gledate?
Uvjeren sam da takozvani novi Majdan danas ide naruku i ruskom agresoru i svim njegovim pristalicama u Ukrajini, koji se bore protiv razvoja zemlje, reformi, boljeg života svih Ukrajinaca.
Obnova i reformisanje, kao pravilo, praćeni su trenutnim pogoršanjem nivoa kvaliteta života, osjetljivom šok terapijom ekonomije uz rast cijena mnogih proizvoda i usluga. Posebno ako „brat“ počne rat protiv tebe i smišljeno uništava tvoj ekonomski potencijal, što se dešava danas u Ukrajini, kada ruski plaćenici planirano uništavaju fabrike, bolnice, dječije vrtiće, puteve.
Sjetimo se Poljske, Slovenije, Češke, koje su poslije kriznih devedesetih godina i šok terapije oživjeli privredu, ostvarili su nivo kvaliteta života građana koji skoro odgovara visokom nivou kvaliteta života svih članica EU. Ali one nisu ratovale „kod kuće“.
Danas je Dan nezavisnosti Ukrajine. Može li Ukrajina ostati nezavisna i kako?
Niko ne bi trebalo da sumnja u to. Ukrajina jeste i biće slobodna i nezavisna evropska država. Prije 23 godine smo prvi put u istoriji postali nezavisna država, od Ljviva na zapadu do Luganjska na istoku, od Ćernihiva na sjeveru do Krimu na jugu. Mi smo svi različiti, ali smo svi Ukrajinci. Nije važno ko kojim jezikom govori, gdje živi i u koju crkvu ide.
Najvažnije je da mi svi volimo našu Ukrajinu i da ćemo učiniti sve da bi ona postala bolja, prosperitetnija i ljepša. I to ne mogu da pokvare nikakvi „zeleni čovječuljci“, janukoviči i putini. Imamo prijatelje u cijelom svijetu i u Crnoj Gori, kojima smo zahvalni na podršci.
Korupcija nije manje opasna za Ukrajinu od Putina
Mnogi smatraju da je ukorijenjena korupcija opasnija za Ukrajinu od Putina. Postoji li politička volja i kapacitet da se sprovedu reforme i transformacija kako bi se država čvrsto priključila Zapadu?
Vi ste u pravu, korupcija je veoma opasna i loša, opasnost od nje nije manja od putinovske vojne agresije. Posljednjih godina Janukovičev režim je izgradio sistem korumpirane vlade i korupcija je prodrla svuda, pri čemu se prvenstveno misli na izvršnu vlast. Režim koji je narušavao demokratiju, napravio je od Ukrajine kriminalno-feudalnu državu. I samo Revolucija dostojanstva - Majdan, je mogla da zaustavi ovaj proces. Zato je danas najvažniji zadatak vlade i svakog pojedinca u Ukrajini, snažna borba sa ovom užasnom pojavom koja ruši zemlju i ubija građanina, poštenog, svjesnog, patriotu. Bez „čišćenja“ ove „prljavštine“ obnova naše države je nemoguća. Nedavno je Vrhovna rada Ukrajine usvojila važan Zakon o lustraciji, koji čini zakonodavnu osnovu za efikasnu borbu protiv korupcije.
Potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa EU, Ukrajina je potvrdila smjer evrointegracije i preuzela na sebe jasno definisane obaveze. Jedna od njih je, kao i za većinu drugih zemalja u tranziciji, borba protiv korupcije. I to je veoma dobro jer se poklapaju stremljenje Ukrajinaca i zahtjevi EU o efikasnoj borbi protiv korupcije, što je garancija naše pobjede.
Galerija
Bonus video:
