Gotovo svako zna da se u Kini falsifikuje mnogo toga na štetu nemačke privrede. Ali manje je poznato da neslavno drugo mjesto po broju falsifikata već godinama drži – Njemačka!
Štefena Cimermana teško je zaustaviti. On je direktor „Radne zajednice za zaštitu proizvoda i znanja“ u Savezu njemačkih proizvođača mašina (VDMA) koja je nedavno predstavila studiju o lažiranju proizvoda. Od 2003. godine VDMA svake dvije godine anketira firme-članice i svaki put je broj pogođenih sve veći.
„U najnovijem istraživanju imamo novi rekord: Danas je 70 odsto preduzeća pogođeno piraterijom“, kaže Cimerman za Dojče vele. „Šteta je oko 7,9 milijardi eura. Samo u našoj privrednoj grani, u izgradnji mašina i postrojenja, i to samo za 2013. godinu.“ S prometom od gotovo osam milijardi eura moglo bi da se otvori dodatnih 38.000 radnih mjesta, računa Cimerman.
Podzemne fabrike
Falsifikuje se gotovo sve što može da donese profit. „Izrađuju se kompletne mašine. To znači da se falsifikuju metali, računarski programi, rezervni djelovi, a ponekad čak samo dizajn“, kaže Cimerman.
Anketirani preduzetnici smatraju da su plagijatori prije svega njihovi konkurenti. „Na drugom mjestu su takozvane podzemne fabrike, dakle one koje se nalaze u dvorištima ili u garažama, tamo gdje se proizvodi u zaista nevjerovatnim uslovima“, kaže Cimerman. „Na trećem mjestu su kupci i dobavljači, koji se takođe pojavljuju kao plagijatori.“
Kada se govori radionicama u dvorištima, misli se na Narodnu Republiku Kinu, uslovno rečeno, vodeću zemlju na tržištu falsifikata. Čak 72 odsto svih otkrivenih falsifikata potiču upravo odatle. Međutim, zaprepašćuje to da, kako se navodi u studiji VDMA, gotovo svaki četvrti falsifikat (23 odsto) dolazi iz Njemačke. Njemački falsifikatori potisnuli su time sa drugog mjesta Tursku.
„Za to, naravno, postoji niz razloga“, objašnjava Cimerman. „S jedne strane, to je problem nedostatka svjesti da se radi nešto protivpravno, odnosno svi smo mi kupci tih proizvoda – u Njemačkoj se još uvijek prvo gleda na cijenu, pa tek onda na kvalitet. Kineski falsifikati su po pravilu lošijeg kvaliteta, dok one njemačkog porekla VDMA smatra za visokotehnološke plagijate. „Ti visokotehnološki falsifikati pokazuju da bi ta opasnost u Njemačkoj trebalo da se shvati vrlo ozbiljno“, navodi se u studiji Saveza nemačkih proizvođača mašina.
Sve više zahtjeva za odštetu
Proizvode se uglavnom kopije proizvoda putem tzv. „reinženjeringa“. Proizvod se rastavlja, analiziraju se pojedini djelovi, procesi i funkcije, kako bi to moglo da se izradi jeftinije. Sedam od deset kopija nastalo je na taj način. Nakon toga slijedi „odliv stručnjaka“, na primjer preko nekadašnjih radnika. Pri tome je klasična industrijska špijunaža na samom začelju sa 15 odsto.
Četvrtinu svih anketiranih njemačkih proizvođača mašina i postrojenja falisifikovanje pogađa dvostruko. Oni nisu samo zakinuti na prometu, već im i od kupaca stižu zahtjevi za odštetom jer oni misle da posjeduju original. „Ako je u opasnosti život ili tijelo, može se dogoditi da firme budu uvučene beskrajne procese iz kojih se teško izvući“, kaže Štefen Cimerman. „Često je gotovo nemoguće dokazati da je riječ o falsifikatu, npr. ako je proizvod izgorio.“
Bonus video:
