Ruski predsjednik Vladimir Putin smatra da su ruski potezi u Ukrajini "potpuno primjereni" s obzirom na "izuzetnu situaciju i prijetnje ultranacionalista nasiljem".
Putin je ovaj stav iznio u telefonskom razgovoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o situaciji u Ukrajini, prenijela je agencija Interfaks.
Kako se navodi u izvještaju koji je stigao iz Kremlja, Putin i Merkelova su se složili da će nastaviti sa bilateralnim i multilateralnim konsultacijama, kako bi se došlo do normalizacije situacije u Ukrajini.
Iz Berlina je poručeno da je Merkelova Putinu rekla da dolazak ruskih trupa na Krim predstavlja kršenje međunarodnog prava.
Ukrajinski premijer Arsenije Jacenjuk je optužio Rusiju da je objavila rat njegovoj zemlji, dodajući da "smo zbog toga na ivica katastrofe".
U međuvremenu je zatvoren vazdušni prostor iznad Ukrajine, a Jacenjuk je pozvao Putina da se suzdrži od vojne intervencije.
Ukrajinski premijer kaže da nije bilo apsolutno nijednog razloga da Rusija izvrši invaziju.
Jacenjuk je ranije kazao da vjeruje da neće doći do ruske intervencije jer bi to značilo rat i potpuni prekid odnosa dvije zemlje.
Ukrajinski parlament pozvao je danas da se u Ukrajinu upute međunarodni posmatrači kao pomoć u zaštiti domaćih nuklearnih elektrana, zbog porasta napetosti sa Rusijom.
U međuvremenu, ukrajinski desničari su demantovali da su pozvali čečenske ekstremiste predvođene Dokuom Umarovim da pomognu u borbi protiv Rusije.
"Naša veb stranica je hakovana i mi nismo postavili taj poziv", poručeno je.
Tenzije u bazi na Krimu
Ukrajinski Komersant javlja da je u blizini Simferopolja oko 1.000 naoružanih civila opkolilo 36. brigadu obalne odbrane ukrajinske vojske (VMS). Ukrajinsko Ministarstvo odbrane tvrdi da je vojnicima postavljen zahtjev: predati oružje i pustiti tu neidentifikovanu grupu na vojnu teritoriju gdje se nalazi brigada.
Još uvijek se ne zna o kakvoj se grupi naoružanih ljudi radi. No, ukrajinska vojska odbija zahtjev i ne isključuje mogućnost da se okupljena naoružana gomila priprema za zauzimanje vojnog postrojenja na kojem se, osim hiljadu ukrajinskih vojnika, nalazi i specijalna vojna tehnika 'Tigar'.
Ukrajinski oficir koji komanduje opkoljenom brigadom je kazao da neće dozvoliti da isprovociraju odred i da oni nisu uperili cijevi ni u koga.
U međuvremenu, Ukrajina je povukla svoja plovila iz dvije baze na Krimu i uputila ih ka ostalim bazama na Crnom moru, javlja Rojters.
Predsjednik krimske Skupštine Vladimir Konstantinov je poručio da nove vlasti u Kijevu treba da se "bave svojim poslom" i da vlasti u Krimu samo žele da se bavi svojom autonomijom.
Konstantinov
On je objasnio da su ruske trupe tu zbog "majdanskih fašista" i rekao da je razlog za nestabilnost strah po bezbjednost ruskog stanovništva.
Kazao je i da će parlament na Krimu glasati za autonomiju te pokrajine, i da će se tako Krim "pobrinuti za sebe", a vlastima u Kijevu poručio da se "dogovore ko vlada".
Predsjednik vlade Krima Sergej Aksjonov upozorio je danas sve one koji pokušaju da destabilizuju situaciju na Krimu da će se suočiti sa privođenjima i hapšenjima.
Komandant ukrajinske mornarice Denis Berezovski priklonio se proruskim vlastima u Krimu, dan nakon što ga je na to mjesto postavio vršilac dužnosti predsjednika Ukrajine Aleksandar Turčinov.
Berezovski je smijenjen i sudiće mu se za izdaju, rekla je večeras visoka zvaničnica Nacionalnog bezbjednosnog savjeta Ukrajine Viktorija Siumar.
Prema njenim riječima, svježe imenovani komandant ukrajinske mornarice je smijenjen i na njegovo mjesto je postavljen drugi oficir.
Siumar je rekla novinarima da Berezovski nije pružio otpor kada su njegov štab opkolile proruske snage, već da je potom iskazao vjernost regionalnom parlamentu Krima, autonomne oblasti u sastavu Ukrajine.
Berezovski se zaklinje (foto: Reuters)
Parlament Krima je za premijera izabrao proruskog političara Sergeja Aksijonova, kojeg nove centralne vlasti u Kijevu ne priznaju.
Berezovski je svoju lojalnost Krimu izrazio pred televizijskim kamerama u društvu Aksijonova.
Zapad jača pritisak na Rusiju nakon što je predsjednik Vladimiri Putin dobio odobrenje parlamenta za moguću vojnu intervenciju u Ukrajini.
Svijet strahuje od velikog rata, a u sama Ukrajina je na ivici vanrednog stanja zbog akcija proruskih snaga na Krimu i istoku zemlje.
NATO: Rusija prijeti miru i bezbjednosti u Evropi
Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen izjavio je danas da ruska intervencija u Ukrajini predstavlja prijetnju miru i bezbjednosti u Evropi i u potpunosti podržao suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.
“Prijeteći suverenoj naciji, Rusija krši Povelju Ujedinjenih nacija i ugrožava mir i bezbjednost u Evropi”, rekao je Rasmusen uoči današnjeg vanrednog sastanka Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu.
Savjet, čine ambasadori 28 zemalja članica i glavno je političko tijelo NATO alijanse, a Rasmusen ga je sinoć sazvao nekoliko sati nakon što je Ukrajina zatražila da joj NATO pomogne da se odbrani od ruske intervencije.
“Danas ćemo razmotriti implikacije ruske vojne akcije”, rekao je Rasmusen i dodao da će nakon sastanka Sjevernoatlantskog savjeta biti održan i sastanak Komiteta NATO-Ukrajina.
Rasmunsen, Foto: Reuters
Evropa odavno nije bila u ovakvoj krizi
Jedan visoki diplomata je za Rojters kazao da je ovo najopasnija situacija u Evropi još od sovjetske invazije na Čehoslovačku 1968. godine.
"Moramo pretpostaviti da je Krim u ruskim rukama. Izazov je odvratiti Rusiju od preuzimanja istočnih djelova Ukrajine gdje je rusko stanovništvo većinsko", kazao je diplomata koji je želio da ostane anoniman.
Ruski konvoj je krenuo ka glavnom gradu Krima, a Itar-tas javlja da je veliki broj ukrajinskih vojnika dezertirao i izrazio želju da se pridruži proruskim snagama na Krimu.
U Ukrajini je proglašena opšta vojna mobilizacija, a sekretar Savjeta nacionalne bezbjednosti i odbrane objavio da će oružane snage biti u borbenoj pripravnosti.
Kako je objavljeno na sajtu "Glasa Rusije", ukrajinsko Ministarstvo odbrane je pozvalo rezervne snage da se prijave.
Odluka je donijeta nakon što je ukrajinski Savjet juče objavio da vojska mora da bude spremna za borbu i pošto je pojačana bezbjednost oko aerodroma, nuklearnih elektrana i drugih strateških objekata.
Ukrajinske vlasti, međutim, ističu da se protive svakom nasilnom rješenju.
U međuvremenu, ruski vojnici uzeli su oružje iz radarske baze i ukrajinskog mornaričkog centra za obuku na Krimu i pozvali svoje osoblje da "stane uz legitimne lidere Krima".
Ukrajinski političar i bivši svjetski šampion u boksu Vitalij Kličko zatražio je juče proglašenje vojne mobilizacije, pošto je ruski Savjet federacije odobrio angažovanje ruskih snaga na ukrajinskoj teritoriji.
"Parlament mora da zatraži od glavnokomandujućeg vojske da proglasi nacionalnu mobilizaciju zbog ruske agresije protiv Ukrajine", naveo je Kličko u saopštenju, prenio je AFP.
Savjet Federacije jednoglasno je juče podržao zahtjev predsjednika Rusije Vladimira Putina za angažovanje ruske vojske u Ukrajni, pošto su prethodno komiteti za odbranu i međunarodna pitanja odobrili takvu mjeru.
Ranije Putin se, na zahtjev gornjeg i donjeg doma parlamenta, obratio Savjetu federacije sa zahtjevom za angažovanje ruskih snaga izvan teritorije Rusije radi zaštite ruskih građana u Ukrajini.
Strah od humanitarne katastrofe
Ruska granična služba je saopštila da je oko 675 hiljada Ukrajinaca prebjeglo u Rusiju tokom januara i februara, te da prijeti humanitarna katastrofa.
"Ako se nastavi "revolucionarni haos" stotine hiljada Ukrajinaca će izbjeći u ruske pogranične predjele", citira Itar-tas saopštenje ruske granične službe.
Nastavlja se rad na pripremi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Nova ukrajinska vlada poništila je raniju odluku Kijeva o suspenziji priprema za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom.
Ovim je praktično nastavila rad na pripremi tog sporazuma, javila je agencija Ukrinform.
Kako je na svom Fejsbuk profilu napisao ministar za ekonomski razvoj i trgovinu Pavlo Šeremeta, "Vlada je otkazala rezoluciju od 21. novembra 2013. i nastavila rad na pripremama ŠP sa EU".
Keri: Moguće duboke posljedice na odnose SAD i Rusije
Državni sekretar SAD Džon Keri upozorio je Moskvu da raspoređivanje ruskih trupa u Ukrajini ugrožava "mir i bezbjednost" u regionu i da bi mogao da ima "duboke"posljedice na rusko-američke odnose."Ukoliko Rusija odmah ne preduzme konkretne mjere koje će smanjiti tenzije, biće velikih posljedica na odnose SAD i Rusije i na međunoradni položaj Rusije", upozorio je Keri u saopštenju koje je izdato kasno sinoć.Keri je dodao da ruska "invazija i okupacija ukrajinske teritorije" predstavlja ne samo ugrožavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine i međunarodnih konvencija, već je i prijetnja miru i bezbjednosti u Ukrajini i regionu.Američki državni sekretar je naveo da je telefonom razgovarao sa svojim kolegama u svijetu o "koordinaciji" u narednim fazama."Sarađivaćemo kako bismo podržali Ukrajinu i njen narod u ovom istrijskom času", naveo je Keri.
On je kasnije rekao da bi agresija Rusije mogla koštati zemlju trgovinskim penalima, zabranom viza, pa čak i isključivanjem iz G8.
Štajnmajer: Ruski vojnici da se vrate u kasarne
Njemački šef diplomatije Frank-Valter Štajnmajer kaže da ruski vojnici moraju da se vrate u kasarne i da bi "kontakt grupa" mogla da bude dio rješenja u Ukrajini.
Štajnmajer smatra da je "vrhunski prioritet" uspostavljanje dijaloga Kijeva i Moskve i ocijenio da bi od pomoći mogla da bude međunarodna grupa u čijem bi sastavu bile zemlje EU, Rusija, Ukrajina i možda UN.
Prema njegovim riječima, od Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) bi moglo da bude zatraženo da formira misiju koja bi utvrdila činjenično stanje na terenu.
Štajmajer je dodao i da postoji razmimoilaženje među članicama grupe osam najjačih industrijskih zemlja G8 oko toga da li bi Rusiju trebalo isključiti iz grupe.
Istovremeno, poljski premijer Donald Tusk pozvao je Zapad da primijeni "čvrst pritisak" na zvaničnu Moskvu zbog, kako je naveo, prijetnji ruske vlasti Ukrajini.
"Jedini način da se Rusija zaustavi i spriječi tragični konflikt u ovom dijelu svijeta jeste da Evropa, SAD i Kanada primijene čvrst pritisak i pokažu odlučnost u tome", rekao je Tusk u obraćanju novinarima, a prenijela agencija AFP.
U Varšavi je ispred ruske ambasade danas protestovalo više stotina ljudi, koji su mahali zastavama Poljske, Ukrajine, Evropske unije i Bjelorusije i nosili transparente na kojima su ruskog predsjednika Vladimira Putina poredili sa Hitlerom i Staljinom.
Protest je održan i u Češkoj.
Tusk je pozvao na primjenu "mirne, uravnotežene, ali istovremeno čvrste i ujedinjene politike prema Rusiji, koja će se bazirati na neslaganju prema postupcima i saopštenjima zvanične Moskve".
Poljski premijer smatra da trenutno ne postoji direktna opasnost po njegovu zemlju, ali je dodao da bi "uporna nestabilnost u Ukrajini, raspad te zemlje ili građanski rat na duže staze predstavljali značajnu prijetnju".
Gardijan: Putin na dobrom budu da postane novi Milošević
Komentarišući događanja na Krimu urednik Gardijanove rubrike Vijesti iz Evrope Ijan Trejnor ocijenio je da bi predsednik Rusije Vladimir Putin mogao da postane novi Slobodan Milošević.
"Najbezbolnije je da Putin izvede upad na Krim kao u Gruziju, da za nedelju dana stvori nove činjenice na terenu, ograniči kampanju na preuzimanje kontrole nad Krimskim poluostrvom sa većinskim ruskim stanovništvom i da zatim pregovara i diktira uslove sa jake pozicije nasuprot slaboj i neiskusnoj novoj vladi u Kijevu. Ali njegov cilj, kako je vršilac dužnosti predsednika Ukrajine spekulisao u nedelju, mogao bi da bude da uništi Ukrajinu ekonomski, da je onesposobi da funkcioniše nezavisno. Taj cilj bi ohrabrio Putina da proširi svoj uticaj sa Krima na istočnu Ukrajinu, i, odbacivši kijevski autoritet, prepolovi državu i tako nastanu odvojeni Kijev i Zapadna Ukrajina na jednoj strani i Južna i Istočna Ukrajina na drugoj strani. Ovo povećava opasnost od građanskog rata", napisao je Trejnor.
Galerija
Bonus video:
