Godinu dana poslije odlaska svog prethodnika, njemačkog pape Benedikta XVI, argentinski papa Franjo poboljšao je sliku Vatikana koja je bila loša poslije skandala s pedofilijom u Rimokatoličkoj crkvi, ocjenjuje danas francuska agencija Frans pres.
Vatikan sada izaziva novu blagonaklonu radoznalost javnosti, jer je papa postao neočekivano popularan i u ateističkim krugovima.
Kardinal Buenos Ajresa Horhe Mario Bergolji izabran je 13. marta 2013. godine s ciljem da reformiše crkvene strukture i da pokrene misonarsku ulogu katoličanstva u doba sekularizacije.
"Za papu je važno da je Jevanđelje svakome dostupno, bez obzira na situaciju u kojoj se pojedanc nalazi. Za njega je to milost i bezuslovno otvaranje", rekao je Frans presu otac Antonio Spadaro, direktor jezuitske revije Civilta katolika (Civilta Cattolica).
Papa Franjo je izvršio revoluciju, posebno svojim djelima, tako što je posjetio i grlio i ljubio hendikepirane osobe, pisao povrijeđenim ili rekao da ne može da osuđuje homoseksualce. Često na šaljiv način kritikuje sveštenstvo. To je duboko dirnulo javnost.
Franjo aktivno reaguje na svakodnevne situacije, ako se dogodi porodična drama, on uputi pismo toj porodici, piše poruke na društvenoj mreži na internetu Tviter (Twitter), hoće da pomogne ako se negdje dogodi poplava, a nekoliko svjetskih časopisa ga je proglasilo ličnošću godine.
Papa je takođe reformisao crkvu. U početku je bio obazriv, ali je kasnije diskretno smijenio korumpirane i imenovao nove ljude, često ljude s terena i u javnosti potpuno nepoznate. Franjo je odlučan i zahtjevan jezuitski "general" i uvek odlučuje sam, navodi AFP.
Javnost papi zamjera što malo govori o nekim pitanjima rimokatločke doktrine kao što su abortus, eutanazija i homoksesualni brak.
Papa nije ni konzervativan ni liberalan. Porodica za njega treba da bude ključna tačka njegove akcije. Svjestan je da treba da odgovori na neke realnosti hrišćanstva kao što su razvod, samohrane majke i homoseksualci.
Na društvenom i humanitarnom planu, papa je rekao da želi "siromašnu crkvu za siromašne" i zbog toga je krenuo u rat protiv pohlepe za novcem, šverca i eksploatacije.
Žestoko je kritikovao, kako je nazvao, "kulturu odpada", u kojoj ilegalni imigranti, slabi i stari ljudi nemaju građanska prava. On priprema govor u Lampeduzi protiv "globalizacije ravnodušnosti" u julu ove godine, a na svjetskom planu njegov govor protiv strane intervencije u Siriji označio je povratak Vatikana na međunarodnu scenu
Bonus video:
