Državni sekretar SAD Džon Keri i ruski šef diplomatije Lavrov izjavili su danas (oko 12,30 h) da je postignut dogovor oko hemijskog naoružanja u Siriji. "Odluka je zasnovana na konsenzusu i kompromisu. Postigli smo cilj", rekao Sergej Lavrov.
"Postignut je dogovor o kontroli sirijskog hemijskog oružja", rekao je i Džon Keri, prenosi Rojters.
"Ostvareno je ono što su kao cilj postavili ruski i američki predsjednik, a to je da se sirijsko hemijsko oružje stavi pod kontrolu", rekao je Lavrov, koji je sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem tri dana u Ženevi razgovarao o mogućim rješenjima za Siriju.
Ruski ministar spoljnjih poslova je ipak dodao da će Savjet bezbjednosti UN reagovati, ako Sirija prekrši svoje obaveze koje se tiču hemijskog oržja. "U slučaju da ne budu poštovani zahtjevi (koji se tiču zabrane hemijskog oružja) ili u slučaju da neko koristi hemijsko oružje, Savjet bezbjednosti će preduzeti mjere predviđene poglavljem 7 Povelje UN o primjeni sile", rekao je Lavrov.
Dogovorom, koji sadrži šest tačaka, predviđeno je da se Damasku da rok od nedjelju dana da preda listu svog hemijskog oružja koje bi trebalo da bude uništeno polovinom naredne godine.
"SAD i Rusija su se angažovale da rade na uništavanju sirijskog hemijskog oružja u najkraćem mogućem roku. Sirija mora da za nedjelju dana preda kompletnu listu svog hemijskog oržja", rekao je Keri. On je dodao da će inspektori, čiji će zadatak biti da provjere da li se dogovor sprovodi na terenu, u Siriju stići "najkasnije do novembra".
Očekuje se i zajednička konferencija za novinare ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Džona Kerija.
Tri dana pregovora "istopili" šanse za vojni udar
Kako je ranije objavljeno, Sergej Lavrov i Džon Keri postigli su noćas napredak u razgovorima o eliminisanju sirijskog hemijskog oružja. Neimenovani američki zvaničnik je izjavio da su ruski ministar spoljnih poslova Lavrov i američki državni sekretar Keri postigli noćas u Ženevi napredak oko usvajanja dogovora o obimu zaliha tog oružja.
Pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike, BBC je prenio da su razgovori teški, ali da ima napretka. Agencija Itar-Tass je, pozivajući se na izvore iz ruske delegacije, javila da su se učesnici razgovora dogovorili na samom početku da se uzdržavaju od javnog komentarisanja i da se skoncentrišu na razgovore.
Razgovorima u Ženevi se sinoć priključio i bivši generalni sekretar UN Kofi Anan, koji se odvojeno sastao sa Lavrovom i Kerijem.
Zvaničnici administracije američkog predsjednika Baraka Obame su sinoć saopštili da SAD ne očekuju da će rezolucija Savjeta bezbjednosti UN o sirijskom hemijskom oružju sadržati i dio koji se tiče moguće upotrebe vojne sile, zato što se Rusija tome protivi.
Rojters je prenio riječi neimenovanih funkcionera, koji su istakli da će umjesto toga SAD zahtijevati da rezolucija uključi više mogućih konsekvenci, ako Sirija odbije da preda hemijsko oružje.
Državni sekretar SAD Džon Keri rekao je da je sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom imao konstruktivne razgovore o sirijskom hemijskom oružju, koji će se nastaviti krajem ovog mjeseca u Njujorku kako bi se dogovorili o datumu za "Ženevu 2".
Keri je, na konferenciji za novinare nakon sastanka sa ruskim kolegom i međunarodnim izaslanikom za Siriju Lahdarom Brahimijem, rekao da se sa Lavrovom dogovorio za još jedan sastanak oko 28. septembra u Njujorku.
Istovremeno, ruski ministar Lavrov pohvalio je američkog kolegu jer razumije važnost postizanja napretka na diplomatskom polju u pogledu Sirije.
"Posljedice koje bi u tom slučaju uslijedile, odnosile bi se na jačanje sankcija", dodali su zvaničnici. SAD su prethodno saopštile da neće dozvoliti taktiku odugovlačenja oko Sirije, izrazivši oprezni optimizam oko dogovora sa Rusijom.
Ban Ki Mun sumnja u Asadova obećanja
Istvoremeno, generalni sekretar UN Ban Ki-Mun izjavio je da dijeli sumnje međunarodne zajednice koja nije ubijeđena da će predsjednik Sirije Bašar Asad poštovati međunarodni sporazum o sirijskom hemijskom oružju.
Ruski plan da se sirijsko hemijsko oružje stavi pod međunarodnu kontrolu i to što je Damask podnio prijavu za pridruživanje Povelji o hemijskom oružju iz 1993. uklonilo je neposrednu opasnost od američke vojne intervencije u Siriji.
"Predsjednik Asad je očigledno pozitivno odgovorio" na rusko-američke razgovore o okončanju krize, djelimično podnošenjem prijave za pridruživanje Povelji, rekao je Ban u intervjuu za televiziju "Frans 24". "To je pozitivno, ali ja, istovremeno, u međunarodnoj zajednici osjećam određenu dozu skepticizma. I ja dijelim te sumnje. Važno je da sirijske vlasti iskreno i u potpunosti sprovedu ono što su rekle, da dokažu da su oni i predsjednik Asad iskreni", dodao je on.
SAD i njihovi saveznici su izrazili sumnju u pogledu Asadovih namjera i tražili su garancije da će međunarodna zajednica intervenisati ako sirijska vlada ne bude ispunila svoj dio sporazuma. Ban je prije toga izjavio da očekuje da će izvještaj eksperata UN sljedeće nedjelje pružiti nepobitne dokaze da je u Siriji upotrijebljeno hemijsko oružje, prenosi AFP.
Eksperti UN u ponedjeljak treba da podnesu izvještaj o navodnom napadu otrovnim gasom sarinom 21. avgusta u blizini Damaska. Ban je rekao i da je Asad "počinio brojne zločine protiv čovječnosti". On je u intervjuu za francusku televiziju ponovio da su u Siriji "počinjeni strašni zločini" i da krivci moraju odgovarati za to.
Generalni sekretar UN je kazao da samo političko rješenje može okončati sukob koji traje već 30 mjeseci i u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi. On je poručio da bi mirovna konferencija u Ženevi mogla biti održana u oktobru ako do tada bude okončana kriza oko hemijskog oružja i međunarodni pregovarači uspiju da prevaziđu podjele unutar sirijske opozicije.
"Zarobljeno" pola miliona Sirijaca
Pomoćnica generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za humanitarna pitanja Valeri Amos izrazila je zabrinutost zbog nemogućnosti pristupa područjima u okolini Damaska, gdje je oko 500.000 Sirijaca "zarobljeno zbog oružanih sukoba".
"Ljudi ne mogu da odu iz oblasti koje drže vladine i opozicione snage, što ponekad mjesecima traje i ponestaje im pijaće vode, hrane, struje, ljekova", upozorila je Amos, prenijela je agencija AFP.
Prema njenim riječima stižu veoma uznemiravajući izvještaji o Moadamijet el Šamu u blizini Damaska u kojima se navodi da su pod opsadom u posljednjih 10 mjeseci i da svakoga dana trpe granatiranje i oružane sukobe između vladinih i opozicionih trupa.
Agencije UN nisu u mogućnosti da dostave humanitarne isporuke u neke oblasti skoro godinu dana, a većina, od 70.000 stanovnika Moamamijet el Šama su pobjegli. Oni koji nisu imali mogućnosti da pobjegnu, njih oko 12.000, ostali su zarobljeni između dvije vatre, među njima ima slučajeva teške neuhranjenosti, posebno među djecom, navodi Amos.
Keri sjutra putuje u Izrael
Američki državni sekretar putuje sjutra u Izrael gdje će izraelskog premijera Benjamina Netanjahua upoznati s najnovijim detaljima oko predloeženog plana da se sirijsko hemijsko oružje stavi pod međunarodni nadzor, prenosi izraelski list "Haaretz". Keri će se s izraelskim premijerom sastati u nedjelju u Jerusalimu a nakon toga i sa palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom u Ramali. Podsjetimo, Keri se s Abasom sastao i prošle nedjelje u Londonu, sastanak je trajao nekoliko sati. Očito je da posjeta američkog državnog sekretara Bliskom istoku neće biti usmjeren samo na sirijsko pitanje već i na nastavak mirovnih pregovora između Palestine i Izraela.
Međutim, iz Pariza dolaze sasvim drugačije vijesti - Francuska je pripremila nacrt rezolucije koja se poziv na Član VII, tj. sklopili su rezoluciju koja bi se mogla iskoristiti za vojni napad na Siriju ukoliko se prekrše neki od "uslova" rezolucije. Francuska u rezoluciji, po pitanju stavljanja sirijskog hemijskog arsenala pod međunarodnu kontrolu, iznosi niz zahtjeva koje će Damask jako teško prihvatiti, između ostalog se zahtijeva: "neograničeni pristup lokacijama s hemijskim oružjem" i "nenajavljene posjete međunarodnih inspektora lokacijama po njihovoj želji".
Činjenica je da u Siriji i dalje traje rat i da zbog toga sirijska vojska ne može u ovom trenutku da dozvoli kompletan pristup svim vojnim lokacijama. To je moguće samo ako će se dolazak međunarodnih inspektora poklopiti s početkom održavanja mirovnog procesa, tj. mirovne konferencije u Ženevi na kojoj bi trebalo da se pokuša pronalaženje mirnog rješenja za sukob i da se oformi tzv. tranziciona vlada. Opozicija još uvijek ne pristaje na okončanje sukoba jer loše stoje na terenu pa su svjesni da zbog toga na konkretnoj konferenciji neće moći da izlađu s velikim zahtjevima kao što je npr. odlazak Asada sa vlasti.
Galerija
Bonus video:
