Kada je mađarski ministar ekonomije prije godinu dana predvidio mađarsku "ekonomsku bajku" u 2013. godini, bilo je malo onih koji su mu povjerovali.
Ipak, najnoviji podaci pokazuju da je možda bio u pravu.
Mađarska je u prvom tromjesečju ove godine isplivala iz recesije, ostvarujući rast od 0,7 odsto, dok je inflacija u aprilu pala na 1,7 odsto, najniži nivo od 1974. godine, što je omogućilo centralnoj banci da u maju, deseti mjesec zaredom, smanji referentnu kamatnu stopu, pružajući tako dodatni posticaj ekonomiji.
Među dobrim vijestima je i ta da je Evropska komisija predložila da se Mađarska izuzme iz posebnog fiskalnog nadzora, kao znak priznanja toj zemlji za smanjenje deficita na nivoe o kojima većina članica eurozone može samo da sanja.
Zvanični Brisel blisko nadzire javne finansije Mađarske otkako je ta zemlja 2004. ušla u Evropsku uniju.
Viktor Orban (FOTO: Reuters)
Jedan od razloga za ekonomski oporavak Mađarske su "neuobičajene" mjere premijera Viktora Orbana, od kojih su neke ulile više novca u džepove ljudi, dajući podsticaj potrošnji i ublažavajući inflaciju.
U međuvremenu, pad industrijske proizvodnje je ublažen dobrim vijestima iz automobilskog sektora.
"Mađarska ekonomija ima veliku sreću što ima fabrike luksuznih proizvođača automobila kao što su Audi i Mercedes, jer su ovi brendovi bili manje pogođeni krizom", rekao je analitičar Erste banke, Zoltan Arokscalazi.
Postavlja se međutim pitanje da li su najnoviji pozitivni podaci održivi, odnosno da li će pozitivni efekti Orbanovih mjera potrajati na duži rok. U međuvremenu, glavne bonitetne agencije i dalje drže kreditni rejting Mađarske na nivou "smeća".
"Da bismo imali snažan i održiv rast potrebno je da napravimo zaokret u oblasti direktnih stranih investicija (DSI)", izjavio je ekonomista Rajfajzen banke, Zoltan Torek.
Ove investicije - koje su pokazatelj povjerenja stranih kompanija ili njihovog nepovjerenja u perspektive zemlje - smanjene su u prvom tromjesečju za 8,7 odsto, prema podacima američke bonitetne agencije Mudis.
Osim toga, brži ekonomski rast - koji bi mogao usporiti, zavisno od ukupne situacije u Evropi - ponovo može podstaći rast inflacije, zaustavljajući dodatno snižavanje kamatnih stopa od strane centralne banke, navode stručnjaci.
Galerija
Bonus video:
