Turska će uskoro potpuno otplatiti svoje dugovanje Međunarodnom monetarnom fondu.
Kada se 14. maja isplati i posljednja rata, staviće se tačka na pedesetdvogodišnji period dugovanja. Turska koja je do sada iskoristila kredite u vrijednosti od 47 milijardi dolara, više ne želi da se zadužuje, čak će preći na drugu stranu stola i biti zemlja koja kreditira druge. Ekonomisti smatraju da Turska može biti primjer vladama koje se pokušavaju dogovoriti s MMF-om oko izlaska iz krize, prenosi aljazeera.net
"Sada ćemo isplatiti 400 miliona dolara i naredni mjesec još 400. Time zatvaramo sva dugovanja prema MMF-u", rekao je premijer Turske, Tajip Erdogan.
Uspješna strategija
Ovo znači da je došao kraj razdoblja dugog 52 godine. Tokom tog perioda smijenilo se 9 predsjednika i 37 vlada. Potpisano je 19 sporazuma na osnovu kojih je iskorišteno 47 milijardi dolara kredita. Sporazume koji su napravljeni nakon najveće ekonomske krize u 2001. godini, ispunila je stranka "Za pravdu i razvoj", koja je na vlast došla 2002. i to je prvi put da je jedna turska vlada ispunila program MMF-a.
Profesor ekonomije Sejfetin Gursel tvrdi da je vlada premijera Erdogana postavila uspješnu strategiju kada je, prije više od deset godina, uvela mjere štednje i produžila otplatni period.
"U periodu do globalne krize ekonomija je rasla u prosjeku iznad šest posto. U poređenju sa devedesetim godınama ova stopa je mnogo veća. Produžavanje sporazuma sa MMF-om u svakom smislu je bılo profitabilno, u ekonomskom smıslu i naravno za stranku koja je na vlasti. To se pokazalo i na izborima 2007., kada je AK partija pobijedila sa velikom većinom", smatra profesor Gursel.
Prema bivšem pomoćniku sekretara državne blagajne za izlazak iz krize 2001. godine, recept MMF-a bio je ispravan. Finansijski sektor je ojačao, a deficit javne potrošnje opao.
"Vrijednost ekonomije je sa 200 milijardi skočila na 800 milijardi dolara i to u relativno kratkom periodu od 10 godina, koliko je trajao preporučeni program MMF-a. Zato je ovo priča o uspjehu", kaže Mahfi Egilmez.
Spoljnji dug
Inflacija je 2001. godine dostigla 68% a sada je pala na svega 6,6%. Izvoz se sa 31 milijardu dolara povećao na 153 milijarde. Godišnji prihod po glavi stanovnika iznosio je 3000 dolara, a sada prelazi 10 hiljada.
Ali uz model MMF-a promijenjen je i model ekonomskog rasta Turske. Iako su zaduženja prema MMF-u gotovo anulirana, spoljnji dug je, izdavanjem državnih obveznica, ipak povećan, a sa njim i deficit tekućeg računa. Međutim, to za Tursku za sada nije problem.
"Svojom disciplinovanom politikom i ekonomskom strategijom za izlazak iz krize, Turska može biti primjer ostalim zemljama svijeta", zaključuje Egilmez.
Novih zaduživanja kod MMF neće biti. Turska planira da pređe na drugu stranu stola i postane zemlja koja kreditira. 2001. godine zemlja je od MMF-a posudila 10 milijardi dolara, a sada planira da Međunarodnom fondu ustupi 5 milijardi za pomoć zemljama u krizi.
Bonus video:
