Kiparski parlament je odložio za danas planiranu vanrednu sjednicu parlamenta o problematičnom finansijskom paketu pomoći EU-a koji bi trebao da spasi zemlju od bankrota i koji je izazvao bijes kiparske javnosti, javlja BBC.
Ministri finansija eurozone dogovorili su se oko paketa od deset milijardi eura pomoći Kipru u petak naveče. Dogovor je izazvao bijes kiparske javnosti jer predviđa uvođenje poreza do 10 posto na cjelokupnu štednju građana i u rekordnom roku izazvao stvaranje redova štediša pred bankama koji žele da iz njih povuku svoj novac.
Rasprava u parlamentu odložena je za ponedjeljak. Predsjednik države Nikos Anastasiades izjavio je u subotu da je dogovor "bolan", ali nužan kako bi se izbjegao državni bankrot.
Po dogovoru s EU i uz podršku MMF-a, na štednju u bankama manju od 100.000 eura plaćao bi se jednokratni porez od 6.75 posto, a za veće iznose čak 9.9 posto. Takav uslov do sada je nezabilježen u finansijskim paketima pomoći zemljama s posrnulom ekonomijom.
Sporazum zahtijeva potvrdu kiparskog parlamenta, a vladajuća stranka Demokratski savez ima samo 20 od 56 mjesta u parlamentu i treba joj pomoć ostalih stranaka da izglasa ovaj dogovor sa MMF-om.
Ministri finansija eurozone dogovorili su se oko deset milijardi eura teškom paketu pomoći Kipru kako bi tu zemlju spasili od bankrota. Dogovor je postignut nakon briselskih pregovora ministara i predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda.
Zauzvrat, Kipar mora da obuzda deficit, smanji bankarski sektor i poveća poreze. Kiparske banke bile su izložene Grčkoj koja je i sama u krizi i primila je dva velika finansijska paketa pomoći.
Paket pomoći za Kipar je mali, u poređenju sa zajmovima koje su dobile druge zemlje u krizi, poput Grčke, ali, sa druge strane, iznosi više od polovine od 18 milijardi eura koliko godišnje zaradi kiparska privreda.
Kipar je, za sada, najmanja država Evropske unije, ali stručnjaci strahuju da bi njegov bankrot destabilizovao evropski finansijski sistem.
Srž kiparskog problema je činjenica da je među vlasnicima kiparskih banaka mnogo Grka, pe su banke došle u teškoće zbog velikog investiranja u Grčkoj, a specifičnost Kipra je i u tome što je EU već duže vrijeme tražila rješenje kako da "legalizuje" Kipar kao svojevrsnu poresku oazu.
Kipar je pomoć službeno zatražio u junu 2012. kad su kiparske banke desetkovane gubicima koje je stvorio grčki dug. Zato je kreditiranje prestalo, a privreda Kipra je upala u duboku recesiju.
U prošloj je godini kiparski bruto domaći proizvod pao za 2,4 posto, a najnovije prognoze kažu da će i ove i iduće godine i dalje padati.
Namet na bankovne depozite počinje u utorak, ponedjeljak je praznik, ali već sada Kipar je pokrenuo korake kojima se zaustavlja elektronski transfer novca tokom vikenda.
"Kažu da je Sicilija ostrvo mafije. Nije Sicilija, nego Kipar. Ovo je krađa, kratko i jasno", rekao je jedan penzioner koji je bez uspjeha pokušavao da podigne svoj novac sa bankomata.
"Pošto se radi o doprinosu finansijskoj stabilnosti Kipra, pošteno je da se traži doprinos svih vlasnika depozita", rekao je holandski ministar finansija, koji je predsjedavao sastankom u Briselu na kojem je dogovoren ovaj namet stanovnicima Kipra. Na sastanku je bila prisutna i direktorica MMF-a, Kristine Legard, koja je podržala plan i zatražila od savjeta u Vašingtonu da učestvuje u kreditiranju Kipra.
Bitno je pomenuti da su mnogi vlasnici depozita na Kipru ruski državljani. "Rusi koji trenutno drže kiparsku ekonomiju iznad vode sada će napustiti zemlju zajedno s novcem", rekla je Maria Zembila iz Nikozije.
Galerija
Bonus video:
