Apetit potrošača u Evropi sve je slabiji, a ugled prehrambene industrije narušen je poslije niza skandala sa konjskim mesom, lažnim organskim jajima, aflatoksinom u mlijeku i kukuruzu.
Trgovci, koji u trci za većim prometom nabavljaju jeftiniju robu su pod sve većim pritiskom kupaca, da pruže više informacija o porijeklu proizvoda.
Potrošači traže i da se političari trgnu i pojačaju kontrolu hrane, na njenom zamršenom putu od proizvođača, preko trgovaca do potrošača.
"Ovo pokazuje koliko je masovna prevara postala uobičajena u proizvodnji hrane u Evropi. Nedostatak kontrole je sistematski, do te mjere da je postao prijetnja zdravlju ljudi. To je sramno", kaže tehnolog hrane Tim Lang.
Stručnjaci kažu da odgovornost nije samo na proizvođačima koji koriste jeftinije sirovine, već i na potrošačima, koji očekuju da hrana bude jeftina. Ipak, strožija kontrole hrane je ključna.
"Kontrola u kompanijama koje proizvode hranu - je nedovoljna. Nedovoljna je i njihova komunikacija sa dobavljačima i u zahtjevima da sirovine budu kvalitetne", kaže Barbara Stoking iz "Oksfama".
Njemačka među prvima pooštrava zakon o označavanju hrane i to poslije skandala sa lažnim organskim jajima.
"Ovakvim izmjenama zakona, čak i kod prehrambenih proizvoda kod kojih su prevare bile česte, nadležni će kupcu pružiti više informacija o hrani i proizvođaču", objašnjava ministarka poljoprivrede Njemačke Ilze Ajgner.
Početkom nedjelje, 20 zemalja Evropske unije odobrilo je obavezne testove toksičnosti u trajanju od 90 dana, umjesto dosadašnji 17 - za komercijalizaciju genetski modifikovane hrane, namijenjenje ljudima i stoci. Velika Britanija i Švedska su protiv, smatrajući da je to predugo.
Bonus video:
