Demonstranti su se sukobili sa policijom na ulicama Atine i Madrida tokom protesta zbog novih mjera štednje koje su nametnute ovim najranjivijim ekonomijama eurozone.
Grčka policija je upotrebila suzavac pošto su ih demonstranti gađali benzinskim bombama tokom protesta koji su okupili desetine hiljada ljudi.
Nasilje je izbilo kada se više od 70.000 ljudi uputilo prema zgradi grčkog parlamenta uzvikujući „Nećemo se povinovati trojci“ i „Napolje EU i MMF“ na dan generalnog štrajka protiv novih kresanja potrošnje koja zahtijevaju strani kreditori.
Kako se protest približavao kraju, desetine anarhista sa crnim kapuljačama počeli su kamenjem, benzinskim bombama i bocama gađati policiju koja je odgovorila suzavcem i privela oko 120 izgrednika. Prema policijskim procjenama, ovo su najveći protesti od maja 2011.
„Ne možemo više. Mi krvarimo. Ne možemo ovako da podižemo djecu“, kazala je za Rojters Dina Kokou (54), profesorka i majka četvoro djece koja živi od 1.000 eura mjesečno. „Ova povećanja poreza i smanjenja plata nas ubijaju.“
Dva najveća sindikata koja predstavljaju polovinu od četiri miliona radnika u Grčkoj organizovala su ovaj 24-časovni štrajk, što predstavlja prvi test za premijera Antonisa Samarasa. Tokom ljetnjih odmora, krhka konzervativna koalicija mogla je da uživa jer je na ulicama bilo relativno mirno, ali sindikati poručuju da je zatišje gotovo.
„Španci su izašli na ulice, danas smo mi, sjutra će Italijani, a prekosjutra svi građani Evrope“, poručio je okupljenima predstavnik sindikata Jorgos Harisis. „Ovim štrajkom šaljemo snažnu poruku vladi i trojci da te mjere neće proći čak iako ih podrži parlament jer su dani vlade odbrojani.“
Bijes grčkih sindikata je usmjeren ka kresanju potrošnje u vrijednosti 12 milijardi eura tokom sljedeće dvije godine, što je Grčka obećala kreditorima (EU i MMF) kako bi osigurala sljedeću tranšu pomoći.
Veći dio ovih ušteda bi trebalo da se ostvari smanjenjem plata, penzija i socijalnih davanja, što bi Grcima donijelo novi talas bijede.
„Muž mi je ostao bez posla, ne možemo da sastavimo kraj s krajem“, kazala je Dimitra Kontuli (49) službenica lokalne vlasti čija je plata sa 1.600 smanjena na 1.100 eura.
Međutim, pojedini, poput profesorice Beverli Stori koja u Grčkoj živi 20 godina, smatraju da je štrajk pogrešan način, pošto najsiromašniji radnici ne mogu sebi priuštiti da štrajkuju. Ona je za BBC kazala da bi „vlada trebalo da mjere usmjeri ka dobro plaćenim državnim službenicima, čak i po cijenu gubljenja uticajne glasačke baze“.
„Grčka treba da padne na koljena da bi bila ponovo rođena“, kazala je Stori.
Sindikati se zalažu da Grčka ostane u eurozoni, ali da se postojeći recept za štednju zamijeni nametanjem većih poreza bogatima i efikasnijim hvatanjem bogataša koji izbjegavaju plaćanje poreza.
Međutim, s obzirom na to da se Grčka, ukoliko ne dobije pomoć, suočava sa sigurnim bankrotom i potencijalnim napuštanjem eurozone, Samarasova vlada ima malo izbora osim da progura mjere.
Samaras predlaže da se novac uštedi tako što će se smanjiti penzije i povećati granica za odlazak u penziju na 67 godina, ali je takođe od trojke tražio dodatne dvije godine da sprovedu program štednje.
Grčki ministar finansija Janis Sturnaras u utorak je prvi put kazao kolika bi bila cijena tog odlaganja – praktično 15 milijardi eura.
Protesti u Grčkoj su uslijedili nakon demonstracija u Španiji i Portugalu. U Madridu je u utorak uhapšeno 38 osoba, a 64 je povrijeđeno kada su se demonstranti ispred parlamenta sukobili sa policijom. U Portugalu je održana vanredna sjednica kabineta nakon što su masovni protesti primorali vladu da povuče plan povećanja poreza na dohodak.
Kriza jača inicijativu za odvajanje Katalonije
Španski premijer Mariano Rahoj se suočava sa nasiljem na ulicama Madrida i sve glasnijim pričama o odvajanju Katalonije dok se pažljivo približava situaciji da od Evrope zatraži paket pomoći, svjestan da bi takva akcija koštala ostale evropske lidere funkcija.
Kako je naveo Rojters, Rahoj se u javnosti opire traženju pomoći, ali iza kulisa se priprema da ispuni oštre uslove potrebne za pristup fondovima za izbavljenje. Rahoj je u četvrtak predstavio oštri budžet za 2013. sa ciljem da pošalje poruku da Španija radi svoj domaći zadatak smanjenja deficita uprkos recesiji i nezaposlenosti od 25%.
Španski premijer se nalazi pod velikim pritiskom iz eurozone da speovede oštre mjere, naročito u pogledu zamrzavanja penzija. Očekuje se da će Mudis sjutra objaviti najnoviju ocjenu kreditnog rejtinga Španije koji će najvjerovatnije biti snižen na status „bezvrijedan“.
Inicijativa španske vlade da zauzda regionalnu potrošnju kao dio mjera štednje, podstakla je težnje za osamostaljenjem u Kataloniji, bogatoj sjeverozapadnoj regiji koja čini petinu ekonomskog proizvoda Španije.
Konzervativni predsjednik Katalonije Artur Mas u utorak je objavio da će u novembru raspisati prijevremene izbore nakon što je Rahoj odbio njegov zahtjev za više poreske autonomije. On je otišao i korak dalje, napomenuvši da bi Katalonija trebalo takođe da održi referendum o nezavisnosti, što centralna vlada smatra neustavnim.
Bonus video:
