U svjetlu dužničke krize, postoji podjela u Evropi na zemlje bogatog sjevera i siromašnog juga. Ipak, situacija je kompleksnija nego što se to čini na prvi pogled.
I prije izbijanja ove krize, bilo je očigledno da u Evropskoj uniji postoje razlike u kupovnoj moći građana pojedinih država članica. Odavno je uvriježeno mišljenje da na sjeveru žive bogatiji, a na jugu siromašniji.
Nakon raspada bivših socijalističkih režima u Istočnoj Evropi, javila se i podjela na zemlje Zapada i zemlje Istoka, piše Dojče Vele.
Najveću kupovnu moć imaju stanovnici Luksemburga, i to 271 posto u odnosu na prosjek EU-a. Italija i Španija se nalaze na sredini liste, dok se pri dnu nalaze Rumunija i Bugarska sa oko 45 posto.
Prezaduženost i siromaštvo
Prezaduženost je očigledno više posljedica finansijske i proračunske politike država, nego što ima veze sa bogatstvom ili siromaštvom
Ali, kupovna moć stanovnika Irske, koja je takođe dobila milijardske kredite kako bi izašla iz krize, iznosi 128 posto. To je veća kupovna moć od one koju imaju građani Njemačke, iako ona nosi najveći rizik kod spašavanja eura.
U tom slučaju ne važi stereotip o bogatom sjeveru i siromašnom jugu. Prezaduženost je očigledno više posljedica finansijske i proračunske politike država, nego što ima veze sa bogatstvom ili siromaštvom.
Verhovstad: Potrebna stvarna unija
Danas stvarna podjela u okviru Unije postoji između država koje žele da pojedinačni dugovi postanu zajednički i onih koje to ne žele, smatra bivši belgijski premijer Gaj Verhovstad. Izdavanju zajedničkih državnih obveznica protive se, između ostalih, Njemačka, Finska i Holandija.
"U tom sporu radi se u stvari više o budućnosti Evropske unije kao takve. Svako ko je malo bolje analizirao događaje dolazi do zaključka da euro može preživjeti i kriza biti prevladana samo ako nastane stvarna poreska, privredna i politička unija. U to su uključene i zajedničke obveznice", rekao je Verhovstad, koji danas predvodi liberalnu frakciju u Evropskom parlamentu.
Rištl: Njemačka je ''kraljica dugova''
Ekonomski istoričar Albreht Rištl smatra da je pogrešno mišljenje da sjevernoevropske države bolje znaju raspolagati novcem nego zemlje sa juga. On je za njemački nedjeljnik Špigl izjavio da je, istorijski gledano, Njemačka ''kraljica dugova'', podsjetivši da je u dvadesetom vijeku doživjela dva velika državna bankrota.
Drugi istoričari ukazuju na činjenicu da su države sa sjevera već u srednjem vijeku bile članice trgovinskih saveza, postavivši tako kamen temeljac za svoje ''trgovačke vrline''.
S druge strane, jug je vijekovima bio pod vlašću Osmanskog carstva, što je rezulturalo nastankom nemarnog odnosa prema poslu.
Henkel: Uvesti ''sjeverni'' i ''južni'' euro
Izjednačavanje privredne moći članica je jedan od temeljnih zadataka Evropske unije.
"U međuvremenu mora da bude jasno svim ekonomistima, i ne samo njima, da je euro za sjeverne države preslab, a za južne prejak. Ovo je po mom mišljenju nerazuman program za podsticaj njemačkog izvoza.
Ako mi imamo relativno jednostavan izvoz zbog slabog eura, račun na kraju moraju platiti porezni obveznici i njihova djeca na jugu EU-a. To je ludilo!", izjavio je Henkel.
Izjednačavanje privredne moći
Izjednačavanje privredne moći članica je jedan od temeljnih zadataka Evropske unije. Zbog toga bogate članice već decenijama uplaćuju milijarde u fondove za pomoć u razvoju siromašnijih država.
Iako je i ranije bilo rasprava između platiša i primatelja, ovo načelo solidarnosti se nije dovodilo u pitanje. Inače, Grčka već godinama prima pomoć iz evropskih fondova.
Monti žali zbog predrasuda
Italijanski premijer Mario Monti je nedavno za Špigl izjavio da žali zbog ponovnog pojavljivanja predrasuda između sjevera i juga. "To je jako uznemiravajuće i to moramo odlučno suzbiti. Siguran sam da većina Njemaca instinktivno simpatišu Italijane, kao što se Italijani dive Njemcima zbog njihovih brojnih kvaliteta", naveo je Monti.
Galerija
Bonus video:
