Njemci više ništa ne shvataju: uplaćuju pomoć za države sa juga Evrope, istovremeno, u tim zemljama ih sve manje "vole". Da li bi se problem eurozone riješio kada bi Njemačka ponovo uvela marku?
Manfred Nojman, profesor na Univerzitetu u Bonu, oprezno formuliše ideju koja je do sada važila za tabu.
"Moramo razmišljati u tom pravcu da se mi uopšte ne uklapamo u eurozonu".
Nojman odlučujuću razliku u odnosu na ostale države eurozone vidi u stepenu industrijalizacije. I dok u Njemačkoj industrija u brutodruštvenom produktu učestvuje sa 20 odsto, u Francuskoj, naprimer, taj procenat je opao na 10 do 12 odsto. I dok produktivnost njemačke industrije stalno raste, industrija Italije zbog rasta njenih troškova postaje sve manje konkurentna, piše "Deutsche Welle".
"Ako ovako nastavimo našoj valuti će stalno rasti vrijednost, dok će druge valute devalvirati", kaže on.
"Problem eurozone je jaka Njemačka"
Iste argumente imaju i dvojica američkih ekonomista: Klajd Prestovic i Džon Prout. U jednom članku na internet portalu CNN-a oni pišu: eurozona nije u problemima zbog dužničke krize i ekonomske slabosti država na njenom rubu, nego zbog izuzetne konkurentnosti njemačke privrede.
Oni smatraju da je to što dosadašnje mjere koje se preduzimaju nisu donijele rezultate u stvari posljedica greške u stavu da će ostatak Evrope, time što smanji troškove države, postati konkurentniji, odnosno nalik Njemačkoj.
Slični stavovi, prema kojima su vrijedni Njemci sa solidnim budžetom faktor smetnje u monetarnoj uniji, postoje već 20 godina. Avgusta 1993. se Evropski monetarni sistem (EWS), našao pred velikim problemom.
Francuska Centralna banka je u vrlo kratkom vremenskom roku morala da potroši skoro polovinu deviznih rezervi kako bi podržala kurs franka. Jedanaest država tadašnjeg sistema se bilo obavezalo da će dozvoliti promenu kursa svojih valuta samo u jednom određenom rasponu.
Francuzi htjeli još prije 20 godina da isključe Njemačku
S obzirom da je njemačka marka brzo postala osnovna valuta, ostale valute su bile pod stalnim pritiskom tržišta koje je smanjivalo njihovu vrijednost. Bilo je intervencija centralnih banaka, održana je i jedna važna krizna sednice.
Države koje zadrže euro će morati radikalno da smanje njegovu vrijednost. Na taj način bi zemlje Mediterana ponovo dobile šansu da postanu konkurentne
Raspad je spasio predsjednik Centralne banke Holandije koji je rekao da bi u tom slučaju i Holandija napustila zajednički sistem, a njemu se pridružio i kolega iz Belgije.
"Već tada je bilo jasno da bi moglo doći do razlaza", kaže Nojman.
Do toga još uvijek nije došlo. Umjesto toga su sedam puta povećane granice u kojima može doći do promjene odnosa kurseva svih valuta, što je bilo ravno proglašenju bankrota, smatra ovaj stručnjak.
"Euro neće preživjeti u sadašnjoj formi"
Jens Erhart, poznati savjetnik za investicije, takođe vjeruje da euro neće preživjeti u svojoj sadašnjoj formi. On je za list Handelsblat izjavio da je jedino smisleno rješenje da Njemačka napusti eurozonu.
Države koje zadrže euro će morati radikalno da smanje njegovu vrijednost. Na taj način bi zemlje Mediterana ponovo dobile šansu da postanu konkurentne.
To bi istovremeno značilo da bi ponovo uvedena njemačka marka naglo dobila na vrijednosti, pojašnjava Volfgang Franc, predsjedavajući savjeta eksperata koji se u Njemačkoj naziva "Savjet ekonomskih mudaraca".
"Šta se tada dešava, vidljivo je danas na primjeru švajcarskog franka", kaže Franc.
Zbog porasta vrijednosti franka posljedice trpe turizam i švajcarska industrija. Centralna banka te zemlje intervencijama, odnosno kupovinom deviza, drži kurs franka na određenom nivou. To bi se desilo i Njemačkoj.
Eskeprti poput Prestovica i Prouta smatraju da to i ne bi bilo tako strašno - pad izvoza njemačke industrije i privremeni porast nezaposlenosti bio bi za Njemačku lakše podnošljiv nego dugoročna finansijska pomoć Grčkoj.
Bonus video:
