"Slovenija nema novca za odštete tim ljudima. Država nema sredstva ni za nužne potrebe, tako da ne znamo kako da sastavimo budžet u sljedeće dvije godine", rekao je Janša novinarima u Briselu.
Zamoljen da komentariše odluku Evropskog suda za ljudska prava koji je u presudi "Kurić i ostali protiv Slovenije" odredio da "neslovenci" iz bivših jugoslovenskih republika koji 1991. nisu tražili ili nisu dobili slovenačko državljanstvo, pa su izbrisani iz registra stanovništva i tako ostali i bez svih socijalnih i radnih prava, imaju pravo na odštetu, te da slovenačka vlada u roku od godinu dana to pitanje mora da reguliše, Janša je rekao da takavu presudu još ne može komentarisati jer je još proučavaju nadležne slovenačke institucije.
"Nadležne ustanove to proučavaju, ali novca za odštete nemamo", rekao je Janša.
500 miliona eura odštete
Prema podacima slovenačkog ogranka organizacije "Amnesty International" objavljenim krajem februara ove godine povodom 20. godišnjice "brisanja" više od 25.000 građana iz slovenačkog registra, njih 13.000 i dalje je bez ikakvog statusa i u teškom materijalnom stanju.
Evropski sud za ljudska prava presudio je da Slovenija mora da isplati po 20.000 eura odštete svima koji su izbrisani tako da je odšteta dostigla vrtoglavu cifru od 500 miliona eura.
Bivša slovenačka ministarka unutrašnjih poslova koja je prije nekoliko godina donijela odluku o izdavanju retroaktivnih odluka o prebivalištu za izbrisane, na osnovu odluke ustavnog suda da za brisanje nije bilo zakonske osnove, izjavila je povodom presude suda u Strasburu da je prethodna, Pahorova vlada, za rješavanje problematike "izbrisanih" bila osnovala međuresorsku komisiju koju je Janšina vlada odmah ukinula.
"Nadam se da to nije vladina zadnja riječ i da će sada nastaviti onamo gdje je stala prethodna vlada", rekla je Kresal.
Slovenački sudija u Evropskom sudu za ljudska prava Boštjan M. Zupančič izjavio je da je za nesprovođenje više odluka slovenačkog ustavnog suda u vezi izbrisanih, što je djelovalo i na presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu, kriva "zlonamjerna politička volja" u Sloveniji, pa je čak izrazio i strahovanje da će posljedice snositi obični porezni obveznici.
Bojazan od navodno vrlo visokih odšteta za "izbrisane" bio je presudan i u referendumskoj kampanji koja je 2004., nekoliko mjeseci prije redovnih parlamentarnih izbora, vođena o zakonu kojim se "izbrisanima" planiralo vraćanje nekih prijašnjih prava, pa je predlog zbog toga uvjerljivom većinom glasova odbijen.
Referendumsko izjašnjavanje tražila je stranka sadašnjeg premijera Janše koja je tada bila u opoziciji i bila je protiv toga de se izbrisanim ponovo dodijeli slovenačko državljanstvo.
Bonus video:
