Televizijski dvoboj bio je vrlo oštar ali je završio "bez nokauta", ocjenjuju posmatrači. Bila je to razmjena udaraca dvojice muškaraca koji su se suočili po nizu pitanja, od ekonomije do imigracije, pa su čak stigli da raspravljaju kakav treba da bude stil francuskog predsjednika.
Jutros je konzervativac Sarkozi, koji je u debati protivnika optužio za besramne laži, rekao da "nikada izbori nisu bili tako neizvjesni".
"Nedjeljni izbori nose niz nepoznanica. Potpuno sam uvjeren da još ništa nije odlučeno, ništa nije ostvareno, niti osvojeno", rekao je Sarkozi za radio Frans Inter.
Dvojica kandidata odmah su krenuli da istrčavaju zadnje metre izborne trke pa je nakon intervjua za radio i televiziju, Nikola Sarkozi krenuo na skup u Tulon, a Fransoa Oland u Tuluz.
Većina uvodničara dnevnika napisala je danas da tv-dvoboj nije izazvao nikakav izborni potres.
Oland, kojem ankete predviđaju pobjedu s 53 do 54 posto glasova, "... je dao nekoliko golova i pokazao da ima predsjedničku snagu...", pišu mediji. Ljevica ga je već proglasila pobjednikom, pa je dnevnik "La Liberation" napisao: "Oland predsjedavao debatom".
Takvu je ocjenu izrekla i predsjednica stranke socijalista Martin Obri.
"Oni koji ga nisu poznavali mogli su da vide koliko on im predsjedničkog "štofa'', rekla je Obri.
Dnevnik desnice "Le Figaro", blizak sadašnjem predsjedniku, vjeruje u pobjedu Sarkozija.
"Sarkozi je Olanda satjerao u ćošak, Oland je teturao i to je odmah kompenzovao određenom agresivnošću, ocijenio je Fransoa Kope i optužio Olanda za "intelektualiziranje".
Ministar unutrašnjih poslova Klod Gent optužio je Olanda za "arogantnost", ali je priznao da je bio "vrlo borben".
Čelnica krajnje desnice Marin Le Pen prećutno je pozvala svoje birače da u drugom krugu ne glasaju ni za jednog od dvojice kandidata koji su ušli u drugi krug.
Međutim i posmatači i mediji uvjereni su da njeni i slični savjeti ostalih kandidata neće presudno uticati na ishod izbora na kojima će, kako pokazuju ankete, trijumfovati Oland.
Televizijsko sučeljavanje pratilo je 17,79 miliona gledaoca na sedam televizijskih kanala. U nedjelju je na birališta pozvano 45 miliona glasača koji će izabrati francuskog predsjednika.
Spoljna politika Fransoa Olanda
Bez obzira ko u nedjelju 6. maja pobijedi u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora, njegove odluke će biti značajne, između ostalog, i za iranski nuklearni program, represiju u Siriji i borbu protiv terorizma i pirata u Africi.
Među Olandovim spoljnopolitičkim prioritetima je evropska dužnička kriza, ali bi, ukoliko pobijedi, među prvim stvarima mogao i da poruči američkom predsjedniku Baraku Obami da će Francuska ubrzati povlačenje svojih trupa iz Avganistana, ocjenjuje agencija AP.
Bez obzira ko u nedjelju 6. maja pobijedi u drugom krugu francuskih predsjedničkih izbora, njegove odluke će biti značajne, između ostalog, i za iranski nuklearni program, represiju u Siriji i borbu protiv terorizma i pirata u Africi.
Aktuelni predsjednik konzervativac Nikola Sarkozi, koji mjesecima unazad zaostaje za Olandom u anketama, smatra se najizrazitijim proameričkim liderom Francuske u posljednjih 50 godina - bio je uz Vašingtonu po pitanju Irana i Sirije, povećao je broj francuskih vojnika u Avganistanu i odigrao veliku ulogu u svrgavanju režima Moamera Gadafija.
Oland bi mogao da manje "raspoložen" da interveniše u inostranstvu vojno ili diplomatski, što će se odraziti i na francuske saveznike i na neprijatelje.
Spoljna politika mimo Evrope zauzima tek četiri od 60 tačaka Olandove izborne platforme. Dok u njegovom timu ima savetnika za pitanja rodne ravnopravnosti, francuskih prekomorskih teritorija ili sporta, kandidat levice nema glavnog savetnika za spoljnu politiku.
Olandovi saradnici kažu da je njegov najveći spoljnopolitički prioritet oživljavanje evropske privrede i poručuju da će njegov stav biti obuhvatniji od Sarkozijevog.
Fransoa Oland (57) najpoznatiji je po tome što je bio na čelu francuske Socijalističke partije 11 godine. Ostaje pitanje kako će se snaći sa snažnim i iskusnim liderima poput sljedećeg predsjednika Rusije Vladimira Putina ili u nadgornjavanju u Evropskoj uniji.
Francuska kao nuklearna sila i jedna od najvećih svjetskih privreda značajan je činilac u međunarodnoj politici, a ima i stalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN-a i poslije SAD naveći broj ambasada i konzularnih odjeljenja u svijetu.
Ne isključuje se da bi Sarkozi ipak mogao da osvoji drugi mandat, ali ako se ankete ispostave tačnim, Oland će ući u Jelisejsku palatu ne kasnije od 16. maja a što se tiče spoljne politike, to će biti obuka na poslu uz rad, ocjenjuje agencija AP.
Oland je rekao da će na prvom putu u inostranstvu imati sastanak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel radi isticanja odnosa francusko-njemačkog temelja Evropske unije. Sastanak bi mogao da bude napet, budući da je kancelarka otvoreno podržala Sarkozija, dok je Oland kritikovao njena rješenja za problem evropske privrede oštrim mjerama štednje.
Sljedeća stvar je put u SAD radi učešća na samitu Grupe osam u Kamp Dejvidu 18. i 19. maja gdje bi trebalo da se sastane s Obamom, a onda i samit NATO u Čikagu.
Oland je poručio da je već počeo detaljne pripreme za samit u Čikagu prije svega za sporna pitanja raketnog štita i Avganistana.
Sarkozi je rekao da će Francuska povući borbene trupe iz Avganistana do 2013, što je godinu dana brže od planova Alijanse, a Oland je najavio da će formalno zatražiti od NATO-a da se 3.600 francuskih vojnika vrati godinu dana ranije.
S druge strane, Oland kao umjereni ljevičar dijeli ideološke stavove s Obamom oko pritisaka na Kinu da ublaži kontrolu svoje valute ili oko potrebe za mjerama podsticanja rasta svjetske privrede.
"Iako imamo nekoliko razlika u pristupu oko NATO-a ili Avganistana, svjesni smo da smo prijatelji i, prema tome, partneri", rekao je Oland na konferenciji za novinare dodajući da je sadašnja vlada u SAD po mnogim pitanjima zauzela korisne stavove.
Oland je zatražio i da se preispita odluka Sarkozija o povratku Francuske pod vojnu komandu NATO-a koju je donio 2009. godine.
Bonus video:
