Ubjedljiva pobjeda Vladimira Putina na predsjedničkim izborima u nedjelju ostvarena je, između ostalog, i obećanjima stotina milijardi dolara potrošnje što bi moglo posijati sjeme ekonomske krize u Rusiji prije isteka njegovog šestogodišnjeg mandata.
Putin, koji je osvojio oko 64 odsto glasova, svoju bazu je ojačao razbacujući novac na sve od nuklearnih raketa do dječijih vrtića, što je preopterećeni budžet učinilo zavisnijim nego ikad od cijene nafte, navodi se u Rojtersovoj analizi.
Dosadašnji premijer koji se u Kremlj vraća treći put obećao je povećanja zarada radnicima u javnom sektoru u visini 1,5 odsto BDP-a – oko 30 milijardi godišnje – tokom narednih godina.
Kada se tome dodaju nova socijalna davanja na koja se obavezao, kako je kazao Rojtersu ministar finansija Anton Siluanov, ukupan trošak bi mogao dostići 2 odsto BDP-a godišnje. Izvori iz ministarstva su nezvanično procijenili da bi ta brojka mogla dostići 3 procenta do 2018, dok je nezavisna konsultantska kuća Kapital ekonomiks iz Londona procijenila da bi ukupan iznos predizbornih obećanja mogao biti i 4-5 odsto BDP-a, što je oko 165 milijardi dolara godišnje.
U ove procente ne ulazi trošak ranije obećane modernizacije vojske koja bi mogla koštati dodatnih 2,2 odsto BDP-a godišnje.
Koliko god iznosio stvarni zbir, biće potrebno dosta truda da se novac pronađe u već preopterećenom ruskom budžetu.
„Više cijene nafte daju im više novca kojim se razbacuju uoči izbora i nakon izbora, ali po kojoj cijeni?“, prokomentarisao je Nil Šering, glavni ekonomista Kapital ekonomiksa. „Rusija ne može stalno da se oslanja na trošenje kako bi održala rast.“
Putinovo predizborno obećanje da neće podizati granicu za odlazak u penziju sa sadašnjih 60 godina za muškarce i 55 za žene predstavlja još jedan udarac za budžet
U posljednjih pet godina ukupna javna potrošnja je već porasta sa ispod 30 odsto BDP-a na gotovo 40 odsto i još uvijek raste, pošto Putinova vlada ispunjava ranije preuzete obaveze, poput većih isplata vojsci i policiji, koje je obećala uoči glasanja. U prva dva mjeseca 2012. potrošeno je 37 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Putinovo predizborno obećanje da neće podizati granicu za odlazak u penziju sa sadašnjih 60 godina za muškarce i 55 za žene predstavlja još jedan udarac za budžet, naročito jer demografska slika pokazuje da će penzijski troškovi, koji sada iznose visokih 10 odsto BDP-a, i dalje rasti.
Rusija ipak ima fiskalnog prostora koji joj omogućava veće trošenje. Ukupan dug vlade iznosi samo 11 odsto BDP-a, a država je takođe sakupila 150 milijardi dolara u dva nezavisna fonda koji bi mogli da se upotrebe u slučaju vanrednih okolnosti.
Međutim ove brojke bi djelovale mnogo manje ružičasto bez srećne okolnosti u vidu visoke cijene nafte koja je posljednjih mjeseci bilježila rast dostižući 117 dolara po barelu.
Međutim, postavlja se pitanje koliko će dugo Rusiju služiti takva sreća.
„Ključno je istaći visoku cijenu nafte“, smatra Plamen Monovski iz investicione grupe RAM (Renaissance Asset Managers). „Ukoliko cijene nafte padnu, ostaće veoma malo manevarskog prostora.“
Međutim, razlog za optimizam bi mogao ležati u tome što Putinova predizborna obećanja ne predstavljaju cijelu priču o njegovim budžetskim namjerama, napominje Rojters.
On je takođe obećao da će ostvariti budžetsku štednju, naročito smanjenjem ogromnih gubitaka i korupcije u oblastima poput javnih nabavki.
Eliminisanjem rasprostranjene prakse davanja i primanja mita, piše u nedavno objavljenom Putinovom članku, Rusija bi mogla smanjiti federalni budžet za 5 do 10 procenata, štedeći tako 1-2 odsto BDP-a godišnje.
Ministar finansija Siluanov takođe je rekao da traga za mogućnostima kresanja budžeta, obećavši da će do 2016. budžet biti uravnotežen i u slučaju cijene nafte niže od 90 dolara po barelu.
Međutim, jedna je stvar pričati o hvatanju u koštac sa duboko ukorijenjenom korupcijom ili bolnom kresanju troškova, a potpuno druga sprovesti to u praksi.
„Više ne možemo da čekamo, inače će nam budžetska politika postati rizična“, kazao je Siluanov Rojtersu. „A kome to treba?“
Ljekarima i profesorima dvije prosječne zarade
Putinova predizborna kampanja uključivala je obećanja da će se ljekarima i univerzitetskim profesorima do 2018. zarade povećati dvostruko u odnosu na regionalni prosjek, dok je ostalnim prosvetnim radnicima obećano da će im se zarade najmanje izjednačiti sa prosjekom.
Među drugim obećanjima našla su se povećanja dječijih dodataka i studentskih kredita, kao i okončanje prakse lista čekanja u vrtićima.
Za ispunjenje ovih obećanja biće potrebno godišnje oko 1,7 biliona (hiljada milijardi) rubalja (oko 58 milijardi dolara), u odnosu na sadašnjih 1,1 bilion rubalja (oko 37,5 milijardi dolara) godišnje.
„To je zabrinjavajuće mnogo, definitivno je tako“, kazao je Vladimir Tihomirov, glavni ekonomista brokerske kuće „Otkritje“ u Moskvi. „Ne dovodim u pitanje potrebu da profesori i ljekari dobijaju veće zarade, ali se postavlja pitanje kako to da se ostvari.“
Bonus video:
