Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Barroso ocijenio je danas da drugi paket pomoći Grčkoj otklanja mogućnost bankrota te zemlje, dok predstavnici privatnih povjerilaca tvrde da se još ne može govoriti o prekretnici, nego tek o jednom do koraka koji treba da povrate povjerenja investitora.
"Dogovor, koji su postigli ministri finansija eurozone zatvara vrata bankrotu sa svim teškim socijalnim i ekonomskim posljedicama", izjavio je Barozo u Briselu.
Ministri finansija zemalja eurozone danas su u Briselu nakon maratonskih pregovora odobrili Grčkoj drugi paket međunarodne pomoći, koji uključuje otpis grčkog duga u vrijednosti od 107 milijardi eura i pomoć od 130 milijardi eura do kraja 2014. Grčka se zauzvrat obavezala da će sprovesti bolne mjere štednje i reformu privrede.
Zahvaljujući toj pomoći, Grčka će moći da podmiri 14,5 milijardi eura dužničkih obaveza koje stižu na naplatu 20. marta i time će izbjeći bankrot.
Ovaj paket otvara mogućnost Grčkoj da "izgradi novu i održivu ekonomiju, koja će moći da ostvari rast i otvari nova radna mjesta. Nema alternative fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama u Grčkoj, ako želi da postane konkurentna u ekonomskoj trci", rekao je Barroso.
Predsjednik Instituta za međunarodne finansije (IIF), koji okuplja privatne povjerioce Čarls Dalara je ocijenio da drugi paket pomoći ne predstavlja prekretnicu nego početak uspostavljanja povjerenja kod privatnih investitora.
"Ne bih rekao da je riječ o definitivnoj prekretnici, ali je posijano sjeme za uspostavljanje povjerenja u eurozonu", rekao je Dalara.
Grčkoj otpisano 107 milijardi eura dugova
Privatne evropske banke i osiguravatelji pristali su da otpišu 107 milijardi eura od ukupno 200 milijardi eura grčkih obveznica koje posjeduju, od čega je veći dio u rukama grčkih banaka, a od vodećih evropskih banaka prednjače francuski "BNP Paribas", njemački "Commerzbank" i belgijska "Dexia".
Navedene podatke dostavile su same institucije i odnose se na stanje krajem septembra 2011., osim u slučajevima gdje je drugačije navedeno.
Od grčkih banaka najviše državnog duga drži NBG, u iznosu od 8,7 milijardi eura, a slijede "Piraeus bank" sa 7,7 milijardi, Eurobank sa 6,9 milijardi i "Alpha Bank" s 3,1 milijarde eura.
Među vodećim evropskim bankama daleko najveći grčki dugovi su u rukama francuskog "BNP Paribasa" u visini od 1,6 milijardi eura (podatak od kraja oktobra 2011.) Slijede njemački "Commerzbank" sa 1,4 milijarde eura i belgijska "Dexia" sa 1,3 milijarde eura.
Značajne iznose grčkih obveznica od francuskih banaka drži još "Societe Generale", u iznosu od 800 miliona eura. Italijanske banke manje su izložene grčkom dugu, pa tako" Intesa Sanpaolo" posjeduje 586 miliona eura, "UniCredit" 221 milion a "Mediobanca" 200 miliona eura.
Kod austrijskih banaka najveći iznos duga zabilježen je u "Volksbanku" 60 milijona eura, a slijedi "Erste Grupa" sa 13,1 milion eura (podatak na kraju oktobra 2011.).
Švajcarski bankovni divovi "Credit Suisse" i UBS imaju u posjedu 83 miliona odnosno 53 miliona eura. Od britanskih banaka najveći iznos duga drži "Royal Bank of Scotland", u iznosu od 822 mili0na eura (podatak s kraja 2011.).
Ukupan trošak otpisa o kojem će u godišnjim izvještjima banke objaviti mogao bi da bude osjetno veći zato što u proračun ukupnih gubitaka uključuju i izgubljenu dobit u čitavom roku trajanja duga.
Visina grčkih dugova uveliko je zabrinjavala u posljednje dvije godine zbog moguće štete koje bi ti dugovi mogli da prouzrokuju nekim evropskim bankama, a sada se ta opasnost bitno smanjila.
Ministri finansija eurozone nakon maratonskih pregovora koji su završeni danas u ranim jutarnjim satima konačno su odobrili drugi paket pomoći Grčkoj, vrijedan 130 milijardi eura.
Bonus video:
