Britanski premijer Dejvid Kameron je zaprijetio da će opstruirati francusko-njemačku inicijativu za brze promjene ugovora Evropske unije čiji je cilj da pomognu u spasavanju eura.
Nakon razgovora s francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem u Parizu, Kameron je rekao da nije ubijeđen da su neophodne promjene ugovora da bi se ojačala zona jedinstvene valute, kojoj je Britanija odbila da se pridruži.
Ako povelja 27-članog bloka bude ponovo otvorena na ključnom samitu sljedeće nedjelje, on je rekao da će imati sopstvenu agendu, prenijela je agencija Rojters.
Britanski lider je kazao da Evropska centralna banka mora „stati iza valute“ kako bi ubijedila tržišta da ima neophodnu snagu, a da države članice moraju učiniti svoje ekonomije konkurentnijim.
„Ni za jednu od ovih stvari nijesu potrebne promjene ugovora, ali ako do toga dođe, osiguraću da dodatno zaštitimo i osnažimo interese Britanije“, rekao je novinarima. Iz Sarkozijevog kabineta nije bilo komentara.
Kameron je suočen s pritiskom euroskeptika u njegovoj Konzervativnoj partiji da olabavi veze Britanije sa EU i obezbijedi garancije da bilo kakav potez ka fiskalnoj uniji na kontinentu ne naškodi interesima londonskog Sitija, njenog finansijskog centra.
Sarkozi je pokušao da ga ubijedi da dozvoli proceduru strože budžetske discipline za eurozonu bez insistiranja na povratku ovlašćenja nad socijalnim i pravosudnim poslovima iz Brisela u London ili na pravu veta na finansijska pravila EU.
Pred Evropom „maraton“ za vraćanje povjerenja
Njemačka kancelarka Angela Merkel je pozvala na brze ali ograničene promjene ugovora EU kako bi se izliječili fundamentalni uzroci divljajuće dužničke krize, upozoravajući da su Evropljeni suočeni s „maratonom“ u borbi za povratak izgubljenog kredibiliteta.
„Rješavanje krize javnog duga je proces, a za taj proces će biti potrebne godine“, rekla je Merkel u parlamentu i obećala da će braniti euro, za koji je kazala da je jači od bivše njemačke marke.
Predstavljajući dugoročni pristup jačoj fiskalnoj integraciji u oblasti jedinstvene valute, sa strožom budžetnom disciplinom, ona je odbacila brza rješenja poput masivnog štampanja novca od strane Evropske centralne banke u američkom stilu ili izdavanja zajedničkih obveznica eurozone.
Rekla je da su euroobveznice „besmislene“ te da oni koji pozivaju na njihovo uvođenje „ne razumiju prirodu krize“.
Istakla je da su promjene ugovora i stroža kontrola „grešnih“ članica eurozone jedini izlaz iz onoga što je opisala kao „najteže poglavlje u istoriji eura, ako ne i najteže u istoriji Evropske unije.
Eurozona da ostane otvorena za nove članice
Kancelarka u ponedjeljak putuje u Pariz da predoči zajedničke predloge sa Sarkozijem za promjene koje bi stvorile ovlašćenja za odbacivanje nacionalnih budžeta i nametanje automatskih sankcija onima koji ozbiljno premaše deficit.
„Da je neko prije nekoliko mjeseci rekao da ćemo do kraja 2011. sprovesti veoma ozbiljne i konkretne korake ka evropskoj uniji stabilnosti, evropskoj fiskalnoj uniji s ovlašćenjima da nameće, smatrali bi ga ludim“, rekla je Merkel.
„Sada je upravo to na našoj agendi. Skoro smo stigli dotle... Nije da samo pričamo o fiskalnoj uniji nego i počinjemo da je stvaramo.“
Merkel insistira da Evropska komisija i Evropski sud pravde igraju „važnu ulogu” u obezbjeđivanju da države ispunjavaju svoje obaveze.
„Želim da naglasim da idemo u Brisel s ciljem promjena ugovora (prije nego predlaganja potpuno novih ugovora) jer želimo da izbjegnemo podjelu između članica eurozone i država izvan nje.”
Istakla je da niko ne bi trebalo da želi takvu podjelu i dodala da bi eurozona trebalo da ostane otvorena za one koji žele da joj se pridruže.
Ko će diktirati pravila
Samit EU sljedećeg petka se smatra odlučujućim za eurozonu nakon što niz polumjera koje su evropski lideri prekasno usvajali tokom skoro dvije godine nije uspio da spriječi širenje zaraze sa Grčke na Irsku i Portugal a sada na Italiju i Španiju.
Izvori bliski Merkel su rekli da se ona slaže sa tim da ECB intenzivira kupovinu obveznica zaduženih država, zajedno s pametnom upotrebom Evropskog fonda za finansijsku stabilnost, kao privremenom mjerom dok ne zažive budžetne kontrole, ali da to ne smatra trajnim rješenjem.
Njenim govorom je određena agenda za sedmicu intenzivne diplomatije u pokušaju da se uobliči novi politički dogovor za povratak povjerenja tržišta te da se obezbijedi osnova za odlučniju akciju ECB u odbrani eura i davanju podrške pogođenim bankama.
Sarkozi je u četvrtak u političkom govoru u Tulonu prihvatio poziv Njemačke na stvaranje novog ugovora za jačanje fiskalne discipline. On, međutim, za razliku od Angele Merkel, nije pominjao veća ovlašćenja Evropske komisije i Evropskog suda pravde.
Umjesto toga, francuski lider, koji se bori da dobije još jedan mandat na izborima sljedećeg maja, pozvao je na stvaranje „međuvladine“ Evrope u kojoj bi predsjednici i premijeri država eurozone imali posljednju riječ o nacionalnom budžetu.
Kompanije prave planove za slučaj da euro propadne
Svjetske akcije i evropske obveznice su nastavile da dobijaju na vrijednosti na osnovu nade da se lideri eurozone možda približavaju sveobuhvatnom rješenju za dužničku krizu.
Međutim, kao pokazatelj da poslovni lideri počinju da sumnjaju hoće li valuta preživjeti, izvršni direktor austrijske energetske grupe OMV je rekao da desetine evropskih kompanija rade na planovima za period nakon eura, prenio je Rojters.
„Nedavno sam bio u Parizu sa nekim predstavnicima velikih kompanija i razgovarali smo o tom pitanju“, odgovorio je Gerhard Rojs na pitanje novinara da li ima planove za slučaj da euro propadne. Oko polovine od 45 zastupljenih firmi potvrdilo je da rade na takvim scenarijima.
Predsjednik EBC Mario Dragi u četvrtak je poslao ključni signal i otvorio vrata za agresivniju akciju da pomogne u borbi protiv dužničke i krize banaka ako vlade usvoje novi „fiskalni sporazum“.
„Njemačka ne želi da dominira Evropom“
Socijalistički oponenti su osudili francuskog predsjednika zbog zalaganja za „ugovor o štednji“ koji diktira Njemačka.
U krcatom Bundestagu, Merkel je rekla da je „apsurdno“ tvrditi da Njemačka pokušava da „dominira“ Evropom - što je sve učestalija optužba nakon što je jedan od njenih poslanika izjavio da „Evropa sada govori njemački“.
„Važno mi je da vam kažem ovog jutra da ne morate da brinete zbog strahova koje čujete ili o kojima čitate ovih dana – da Njemačka želi da dominira Evropom ili slično. Apsurdno je. Istina je da insistiramo na određenoj kulturi stabilnosti i rasta, ali to radimo u evropskom duhu Konrada Adenauera i Helmuta Kola.
Evropsko i njemačko ujedinjenje su bili i ostali dvije strane iste medalje i to nikad nećemo zaboraviti.”
Predsjednik evropskog parlamenta Ježi Buzek, iz Poljske, upozorio je da bi mijenjanje ugovora moglo biti „opasno jer je malo vjerovatno da će se državljani Evrope zagrijati za tu ideju u bliskoj budućnosti.
Diplomate EU su kazale da Pariz i Berlin nadaju da će svih 27 država članica postići dogovor o ograničenim amandmanima na ugovor, kao bolju opciju od sastavljanja odvojenog plana za 17 ili manje članica eurozone.
Bonus video:
