Ministri finansija eurozone su se u utorak borili da pojačaju moć njihovog fonda za izbavljenje i nagovijestili da bi mogli zaatražiti veću pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda nakon što su troškovi pozajmljivanja Italije dosegli rekordan nivo od skoro 8 odsto.
Dvije godine od početka krize javnog duga, investitori bježe sa tržišta obveznica eurozone, evropske banke se oslobađaju duga vlada, depoziti se povlače iz banaka na jugu Evrope a izgledi recesije pogoršavaju ukupnu sliku i pojačavaju sumnje u opstanak eura.
Francuski poslovni dnevnik „Tribun“ je danas objavio da će agencija Standard i Purs sniziti francuski kreditni rejting AAA na negativni za deset dana, što bi moglo ugroziti sposobnost eurozone da spasava prezadužene članice.
Veća pomoć MMF-a
Ministri finansija eurozone (Eurogrupa) su saopštili da će MMF možda morati da obezbijedi veću pomoć, možda uz podršku dodatnog evropskog novca.
"Moraćemo se obratiti MMF-u, koji bi mogao učiniti dostupnim dodatna sredstva za hitni fond. Mislim da bi države u Evropi i izvan nje trebalo da budu spremne da daju više novca MMF-u", rekao je novinarima holandski ministar finansija Jan Kes de Jager, prenio je Rojters.
Očekivalo se da ministri dogovore detalje o tome kako da pojačaju moć Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) kao bi on mogao pomoći Italiji ili Španiji u slučaju potrebe, iako zbog pogoršanih uslova na tržištu vjerovatno neće ispuniti prvobitni cilj od bilion eura.
Ministri Eurogrupe su u utorak veče upozoreni da bi dužnička kriza Italije mogla dovesti tu treću po veličini ekonomiju eurozone do nesolventnosti, što bi imalo poguban efekat na sudbinu jedinstvene valute i glavne ekonomije, Njemačku i Francusku.
Dok je Mario Monti, novi premijer Italije i ministar finansija, predstavljao njegov program mjera štednje sa ciljem da se spasi Italija i podupre euro, u povjerljivom izvještaju Evropske komisije i Evropske centralne banke je navedeno da Monti mora učiniti više od onog što je obećao, objavio je britanski „Gardijan“.
„Kriza suverenog duga je sada prešla sa periferije na Italiju i ostale države jezgra eurozone. Pritisak na prinos italijanskih suverenih obveznica je posebno jak, što odražava sve veću zabrinutost zbog neodrživosti velikog javnog duga Italije“ – skoro 2 biliona eura – stoji u izvještaju.
Prognoze sve mračnije
Učesnici na tržištima i političari EU iznose sve mračnije prognoze kako se bliži ključni samit lidera Evropske unije 9. decembra.
Eksperti kažu da bi jedinstvena valuta mogla ubrzo propasti bez drastične akcije, te da bi posljedice mogle biti ravne krizi iz 2008.
U međuvremenu se svakodnevno povećava pritisak na Njemačku da odustane od protivljenja brzoj i odlučnoj akciji. Očekuje se da Njemačka i Francuska, iako još u sukobu oko glavnih detalja, na samitu pokrenu inicijativu za formiranje „fiskalne unije“ eurozone, pri čemu će se od vlada zahtijevati da nacionalna ovlašćenja oko fiskalne, budžetne, poreske i politike troškova predaju novom centralnom tijelu.
Njemačka se protivi predlozima ostalih članica eurozone, predvođenih Francuskom, da Evropska centralna banka dobije ovlašćenja da štiti valutu, štampa novac i služi kao kreditor u krajnjoj nuždi, kao i da se dug eurozone međusobno dijeli putem izdavanja zajedničkih euroobveznica. Argumenti vlade Angele Merkel su da bi te mjere obustavile inicijativu zaduženih nacija da dovedu budžete u red, podstakle inflaciju i previše koštale Njemačku.
Samo Njemačka može da nas spase
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Šikorski je u ponedjeljak veče uputio dramatičan apel Njemačkoj da spriječi raspad eurozone.
„Stojimo na ivici ambisa. Ovo je najstrašniji momenat u mojoj ministarskoj karijeri, ali i najuzvišeniji,“ rekao je Šikorski na predavanju u udruženju za spoljnu politiku u Berlinu.
"Pozivam Njemačku da, za vaše lično dobro, i za naše, pomogne eurozoni da preživi i napreduje. Dobro znate da to ne može niko drugi.“
„Vjerovatno sam prvi ministar spoljnih poslova u istoriji Poljske koji će to reći: manje se plašim njemačke snage nego Njemačke koja ništa ne preduzima", rekao je Sikorski, aludirajući na problematičnu istoriju odnosa između dvije države.
Njemački „Velt“ je juče objavio da je Njemačka sada izolovana kao što su SAD bile oko rata u Iraku.
„Čak i naši saveznici u eurozoni pokušavaju da se distanciraju od rigidnog stava Njemačke. Berlin mora preispitati savjest i zapitati da li su bolji argumenti zaista na njegovoj strani. Samo pozivanje na traume od njemačke hiperinflacije 1929. nije dovoljno,“ objavio je „Velt“.
Bonus video:
