Njemački i francuski zvaničnici razmatraju planove za radikalnu reformu Evropske unije, koja bi uključivala uspostavljanje integrisanije i moguće manje eurozone, rekli su izvori EU, objavila je agencija Rojters.
Francuski predsjednik Nikola Sarkozi je dao nagovještaj svoje ideje prilikom obraćanja studentima u Strazburu u utorak, kada je rekao da je Evropa u dvije brzine – eurozona koja će ići naprijed brže nego svih 27 država u EU – jedini model za budućnost.
Kraj Evrope kakvu poznajemo
I dalje će se zvati eurozona, ali će biti manje država,“ rekao je visoki zvaničnik njemačke vlade
Jedan visoki zvaničnik EU je rekao da se o promjeni sastava eurozone razgovara na „teoretskom“ nivou ali da se još nije prešlo na operativnu ili tehničku diskusiju, dok je jedan izvor iz francuske vlade rekao Rojtersu da se na takvom projektu ne radi.
Tim koracima se takođe protive mnoge članice EU, čija bi podrška bila potrebna za bilo kakve izmjene ugovora bloka, ističe Rojters.
„To bi uništilo sve što su naši preci mukotrpno gradili i bacilo pod noge sve za šta su se zalagali posljednjih šezdeset godina,“ rekao je Rojtersu jedan diplomata EU.
„Ne radi se o Evropi u dvije brzine, to već imamo. To će geopolitički promijeniti mapu i izazvati nove tenzije. To bi zaista bio kraj Evrope kakvu poznajemo“.
Povratak na prvobitni oblik
Merkel i Sarkozi su na samitu G20 u Kanu prošle nedjelje razbili najsvetiji tabu evropskog bloka i prvi put otvoreno priznali da će Grčka možda morati da napusti 17-člani klub kojem se pridružila prije deceniju.
Članice eurozone- Austrija, Belgija, Kipar, Estonija, Finska. Njemačka, Grčka, Irska, Luksemburg, Malta, Holandija, Portugal, Slovačka, Slovenija, Španija
Cilj je da se eurozona vrati na prvobitno zamišljeni oblik: snažne, ekonomske integrisane države koje dijele valutu, prije nego što su države poput Grčke uspjele da se učlane.
„Francuska i Njemačka posljednjih mjeseci vode intenzivne konsultacije oko ovog pitanja, na svim nivoima,“ rekao je Rojtersu jedan visoki zvaničnik EU u Briselu, koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti razgovora.
„Moramo se kretati veoma oprezno, ali je istina da je neophodno sastaviti spisak onih koji ne žele da budu dio kluba i onih koji to jednostavno ne mogu...Pri tom ćemo biti veoma ozbiljni vezano za kriterijume koji će biti korišteni kao standard da se integrišu i dijele našu ekonomsku politiku.
Iščistiti eurozonu da bi bila jača
Jedan visoki zvaničnik njemačke vlade je rekao da je cilj da se eurozona „iščisti“ kako bi se ojačala, prenio je Rojters.
„I dalje će se zvati eurozona, ali će biti manje država,“ rekao je, ne identifikujući one koji bi morali da ispadnu.
Angela Merkel je u srijedu u Berlinu ponovila poziv na promjene ugovora EU – zakona prema kojima se upravlja blokom – rekavši da je situacija sada toliko neprijatna da je potreban brzi „proboj“.
Nisu članice Eurozone- Velika Britanija, Poljska, Mađarska, Švedska, Danska, Bugarska, Rumunija, Češka Republika, Litvanija, Letonija
„Svijet neće čekati Evropu“, rekla je Merkel. Rojters njene komentare tumači kao namjeru da pridobije skeptične evropske partnere za promjene Lisabonskog sporazuma prije nego kao kao signal da je Berlin spreman da razmotri nove radikalne mjere za obuzdavanje krize.
„S obzirom na to da se svijet uveliko mijenja, moramo biti spremni da odgovorimo na izazove.“
Rizik od podjele nikada nije bio tako stvaran
Rojters dalje piše da bi sa njemačke tačke gledišta, izmjena ugovora EU bila mogućnost da se ojača integracija eurozone i potencijalno razmotri izmjena njenog izgleda.
Zvaničnici EU su rekli Rojtersu da će se o promjenama ugovora formalno raspravljati na samitu u Briselu 9. decembra, a da će „međuvladina konferencija“, proces neophodan za uvođenje izmjena, možda biti sazvana naredne godine, iako na tom putu stoje višestruke prepreke.
Dok je Evropa u dvije brzine, o kojoj govori Sarkozi, već stvarnost sa više aspekata – a takođe i frustracija za države poput Poljske, koje se nadaju da će ući u eurozonu – zvaničnici sa kojima su razgovarali novinari Rojtersa, ukazali su na jedan formalniji proces, koji podrazumijeva stvaranje dvoslojne strukture i omogućavanje manjoj grupi da ide naprijed.
„To je nešto što se osjeća u vazduhu već neko vrijeme, bar u razgovorima na visokom nivou“, rekao je jedan diplomata EU. „Sada je razlika u tome što se neke države kreću naprijed veoma brzo... Rizik od podjele, od Evrope u dvije brzine, nikada nije bio tako stvaran.“
Promjene u nekoliko narednih mjeseci
Prema Sarkozijevoj viziji, eurozona bi brzo produbila svoju integraciju, uključujući u osjetljivim oblastima poput oporezivanja, pri čemu bi ostatak EU bio ostavljen kao „konfederacija“ i moguće bio proširen sa 27 na 35 članica u narednoj deceniji, sa proširenjem na Balkan i šire.
Prema Sarozijevoj viziji, države izvan eurozone, kao i one koje tek treba da pristupe EU, bile bi labavije povezane
„Teoretski, to bi se moglo odvijati u dva pravca: narednih nedjelja će se raditi na nekim tehničkim mjerama da bi se pojačalo upravljanje eurozonom, a fundamentalnije promjene se mogu očekivati predstojećih mjeseci,“ izjavio je za Rojters jedan visoki zvaničnik EU.
Međutim, on je upozorio: „Praktično govoreći, svi znamo da se kriza može produbiti i da se slika može radikalno mijenjati iz dana u dan.“
Očekuje se snažno protivljenje
Francuska i Njemačka vide sebe kao kičmu eurozone i često promovišu inicijative koje ostale članice te oblasti odbacuju. Ideja o „svedenoj“ eurozoni će vjerovatno naići na snažno protivljenje Holandije i moguće Austrije, iako bi obje bile potencijalne članice.
„Ovakvo razmišljanje ne ide u pravcu koji želimo. Želimo da sačuvamo eurozonu onakva kakva je“, rekao je jedan diplomata eurozone, koji nije iz francusko-njemačkog tabora.
Britanija, koja nije članica eurozone, takođe se protivi bilo kakvom potezu koji bi stvorio Evropu u dvije brzine ili institucionalizovao taj proces, iako je on već u toku.
„Moramo se kretati zajedno. Najveća opasnost sa kojom smo suočeni je podjela“, rekao je zamjenik britanskog premijera Nik Kleg, prilikom jučerašnje posjete Briselu.
Stoga, dok Ujedinjeno Kraljevstvo u poptunosti podržava dublju fiskalnu integraciju unutar eurozone kako bi se podržala monetarna unija, ne bismo željeli da ona postane klub unutar kluba.“
„Razdvajanje bi nas ostavilo izolovane u izuzetno burnim vremenima.“
Predsjednik Savjeta EU Herman Van Rompij rekao je u srijedu da bi eurozona trebalo da ostane netaknuta.
Balkan ne može biti potpuno integrisan
Prema Sarozijevoj viziji, države izvan eurozone, kao i one koje tek treba da pristupe EU, bile bi labavije povezane.
„Trenutno nas je 27. Jasno, u nekoj fazi u budućnosti moraćemo uključiti Balkan. Onda će nas biti 32,33,34. Niko ne misli da će federalizam, potpuna integracija, biti mogući sa 33, 34 ili 35 država“, rekao je Sarkozi u obraćanju studentima u Strazburu.
Galerija
Bonus video:
