„Vrijeme da se ode” naziv je novog veb sajta za ljude kojima je dosta života u Rusiji i to je postao slogan obeshrabrenim planovima Vladimira Putina da ostane na vlasti možda još dva mandata kao predsjednik, objavio je „Njujork tajms“.
„Prije godinu sam rekla svim svojim prijateljima koji su odlazili da to nikad ne bih učinila, nema šanse!”, napisala je na drugom veb sajtu Jevgenija Lobačeva, urednica jednog magazina. „Međutim, imam samo jedan život. Još dvanaest godina! Imaću 43!”.
Putin je na vlasti već 12 godina - prvih osam kao predsjednik, a posljednjih četiri kao premijer sa de fakto izvršnom vlašću.
Sada, piše „Njujork tajms“, izgledi onoga što mnogi Rusi već nazivaju „period stagnacije“, pokrenuli su novi talas uskraćivanja odanosti odanosti naciji gdje korupcija i nefleksibilni sistem vlasti isključuju sve opcije za promjenu i lični napredak.
Želim da živim u državi gdje neću morati da kršim pravila da bih živio komotno
„Želim da živim u državi gdje neću morati da kršim pravila da bih živio komotno”, kazao je reporteru njujorškog dnenvika Stepan Čižov (29), koji prodaje društvene igre poput „monopola“ i planira da sa suprugom ode za Kanadu sljedećeg ljeta.
„Prosto ne želim da budem u situaciji da moram da se borim protiv sistema”, kaže Čižov. „Želim da budem zadovoljan sistemom. Želim da živim spokojno. A u Rusiji u narednih 20 godina nema mogućnosti da se poštuju zakoni, pravila i da se živi opušteno”.
Vjerovali da će sloboda doći
Lav Gutkov, direktor Levada centra, agencije za ispitivanje javnog mnjenja, rekao je da oko 50.000 ljudi napusti Rusiju svake godine i da bi taj broj mogao porasti za 10.000 ili 15.000 u budućnosti.
„U društvu će zavladati mračno i depresivno raspoloženje”, rekao je Gutkov.
Situacija je neizvjesna, pojačana je strepnja, osjećanje stagnacije i degradacije
„Situacija je neizvjesna, pojačana je strepnja, osjećanje stagnacije i degradacije”.
Neki analitičari, navodi „Njujork tajms“, ovo već nazivaju šestim talasom ruske emigracije - prvi je počeo 1917. nakon Bojševičke revolucije a posljednjim se smatraju postsovjetski odlasci početkom 1990-ih godina.
Opisujući ovaj šesti talas, politikolog Dmitrij Oreškin, u često citiranom ove godine, kaže: „To su u suštini samo oni koji su 1990-ih, zbog mladosti i urođenog optimizma, vjerovali da će sloboda konačno doći i da će Rusija postati normalna zemlja. Putinova decenija ih je otrijeznila”.
Strah od zatvorenih granica
Dvadeset godina nakon pada Sovjetskog Saveza, mnogi iz obrazovanog srednjeg sloja, koji su se nadali da će biti dio društva koji sazrijeva i modernizuje se, osjećaju da nazaduju.
„Progoni nas ta prošlost, taj strah: šta ako zatvore granice?”, kaže Andrej Zolotov, zamjenik direktora međunarodnog servisa novinske agencije RIA Novosti.
Zaista, piše „Tajms“, možda upravo istorija ruske emigracije izaziva usađeni emotivni odgovor na nevolje: vrijeme je da se ode.
Većina ljudi koja ovo kaže ne misli tako, kaže Ilja Klišin (24), bloger i novinar, koji njihove komentare opisuje kao „depresiju pojačanu fatalizmom i dovedenu do apsurda”.
U blogu naslovljenom „Neću otići,“ napisao je: „Kako mogu prepustiti svoju zemlju suludim demonima i iz daljine posmatrati kako umire?”
Razvijena zajednica u Crnoj Gori
U članku se navodi da će obim tzv. šestog talasa biti teže odrediti od prethodnih emigracija jer otvorene granice Rusije sada omogućavaju ljudima da odu ali ne konačno – da kupe kuću ili provedu određeni period godine u inostranstvu i tamo šalju djecu u škole sa opcijom da se vrate ili ostanu.
Otvorene granice Rusije sada omogućavaju ljudima da odu ali ne konačno
U traumatičnim odlascima tokom sovjetskog doba, iz zemlje se često odlazilo zauvijek.
„Ako se situacija stvarno popravi, ostavićemo mogućnost da se vratimo u Rusiju”, rekao je Čižov, koji planira da studira kompjuterske nauke i poslovnu administraciju u Kanadi. „Međutim, ne mislim da će se to desiti”.
Ruske zajednice su se razvile ne samo u prijestonicama poput Londona i Njujorka, već i u mjestima kao što su Južna Francuska, Crna Gora, Kipar i Tajland, gdje su otvoril svoje radio stanice a nazivi ulica postoje i na ruskom jeziku, stoji u članku „Njujork tajmsa“.
Emigrira novac
„Njujork tajms“ prenosi mišljenje stručnjaka da su odlasci posebno štetni zato što ostavljaju Rusiju bez najkvalifikovanijih ljudi.
Oni koji odu imaju tri puta veću šansu da dobiju bolje obrazovanje od onih koji ostanu
Oni koji odu imaju tri puta veću šansu da dobiju bolje obrazovanje od onih koji ostanu, rekao je Oreškin.
Predsjednik Dmitrij Medvedev, od kojeg se očekuje da upadne na Putinovo premijersko mjesto nakon izbora u martu, više puta se požalio na odliv mozgova i rekao, bez elaboriranja, da bi vlada trebalo da stvori „povoljne uslove” za naučnike i ostale da bi ih zadržala.
Oreškin kaže da je „novac taj koji emigrira“, s obzirom na to da preduzetnici računaju da će iskoristiti transparentnost poslovnih operacija na Zapadu
Bonus video:
