Grčka je odbacila ideju napuštanja eurozone, ne poklanjajući istovremeno previše pažnje kritikama svog najvećeg kreditora - Njemačke, kao ni novim nepovoljnim ekonomskim podacima koji ukazuju na to da se ta zemlja bori da izdrži pod teretom mjera štednje nametnutih od strane Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda.
U Berlinu i drugim evropskim prijestonicama raste ljutnja na Grčku zbog toga što nije ispunila fiskalne ciljeve koji su bili uslov za dobijanje finansijske pomoći, a neki značajniji njemački političari su čak počeli otvoreno da govore o mogućnosti da Grčka napusti eurozonu, prenio je Rojters.
Zvanična Atina je, međutim, odbacila svaku mogućnost da će odustati od zajedničke evropske valute i obećala da će preduzeti sve kako bi ispunila uslove 109 milijardi eura vrijednog paketa pomoći kojeg su lideri eurozone dogovorili u julu. To je već drugi paket pomoći koji je Grčkoj odobren za samo godinu dana.
"Nema opasnosti od toga da Grčka napusti eurozonu. Brzo napredujemo sa reformama", izjavio je portparol grčke vlade Ilijas Mosialos.
Grčka za sada ne uspijeva da ispuni fiskalne ciljeve i reforme koje su propisane kao uslov za dobijanje prvog paketa pomoći iz maja 2010. vrijednog 110 milijardi eura, uprkos smanjenju potrošnje i povećanju poreza.
Pod prijetnjom svojih partnera iz EU da neće isplatiti sledeću tranšu pomoći od osam milijardi eura, vlada u Atini je 6. septembra, obećala da će ubrzati primjenu davno obećane budžetske štednje i prodaju državne imovine.
Objavljeni podaci o negativnom privrednom rastu od minus 7,3 odsto u drugom tromjesečju, međutim, ukazuju da mjere štednje loše utiču na privredu i da je sve manje vjerovatno da će biti ispunjen cilj smanjenja budžetskog deficita u 2011. na 7,6 odsto bruto domaćeg proizvoda, sa 10,5 odsto iz prošle godine.
Bonus video:
