Njemačka ne uzima u obzir ni varijantu ulaska Rumunije i Bugarske u Šengensku zonu u dvije etape čemu se Bukurešt nada. U prvoj etapi bi trebalo da se uvede slobodno kretanje u vazduhoplovnom i pomorskom saobraćaju, a u drugoj i preko kopnenih granica.
Prijemu Rumunije i Bugarske u Šengensku zonu prve su se protivile Njemačka i Francuska još u decembru 2010. godine, a pridružila im se Holandija uz obrazloženje da Bukurešt i Sofija nijesu ispunili obaveze predviđene Mehanizmom za saradnju i nadgledanje, i da još nijesu uvjerljive u suzbijanju korupcije.
Savjet ministara pravde i unutrašnjih poslova razmatraće ovog mjeseca pitanje prijema Rumunije i Bugarske u Šengensku zonu.
Rumunija smatra da je ispunila sve tehničke uslove za ulazak u Šengensku zonu, a povezivanje sa Mehanizmom za saradnju i nadgledanje nije predviđeno u pravilima za prijem u tu zonu.
Šef rumunske diplomatije Teodor Bakonski je nedavno izrazio nadu da će sve članice EU "poštovati pravila igre i da neće koristiti temu Šengena u raznim unutrašnjim populističkim besjedama".
Bakonski je naveo da ako bi zemlje koje se protive prijemu Rumunije u Šengen zonu, "pošteno pročitale izvještaj koji je ovog ljeta objavio Mehanizam za saradnju i nadgledanje, konstatovale bi da su reforme u pravosuđu Rumunije bespovratne i da napreduju".
Bonus video:
