Evropska centralna banka (ECB) trebala bi da odluči hoće li kupovati obveznice italijanske vlade u pokušaju da spriječi širenje dužničke krize eurozone.
Predsjednik ECB Žan-Klod Triše želi da Upravni savjet (guverneri ECB) donese konačnu odluku o kupovanju italijanskih hartija od vrijednosti nakon što je premijer Silvio Berluskoni u petak objavio nove mjere za ubrzavanje kresanja deficita i sprovođenja ekonomskih reformi, kazali su Rojtersu izvori iz ECB.
Savjet je takođe trebalo da raspravlja o mogućim hitnim mjerama za poboljašnje likvidnosti kako bi se spriječilo zamrzavanje tržišta novca.
„Triše želi da Upravni savjet donese konačnu odluku o kupovini italijanskih obveznica. Ako savjet pristane, Eurosistem će početi u ponedjeljak,“ rekao je Rojtersu izvor iz ECB, pod uslovom da ostane anoniman.
Eurosistem se sastoji od ECB i nacionalnih centralnih banaka 17 država koje koriste zajedničku valutu euro. Nije bilo jasno da li će ECB izdati bilo kakvo saopštenje nakon sastanka.
Pometnja na globalnom tržištu
Dužničke krize u Evropi i Sjedinjenim Državama izazivaju pometnju na globalnom tržištu i potpiruju strahove od nove recesije.
Drugi izvor je rekao da je sastanak ECB odložen za sinoć da bi se vidjelo kakve su mjere spremile američke vlasti u cilju smirivanja tržišta nakon što je agencija za kreditni rejting Standard i Purs u petak snizila status Vašingtona sa AAA na AA +.
„Važan dio slike sada su SAD,“ rekao je Rojtersu drugi izvor iz ECB.
Ministri finansija i šefovi centralnih banaka Grupe 7 najrazvijenijih svjetskih privreda trebalo je da održe telefonsku konferenciju kasno sinoć i razmotre odgovor na krizu nakon telefonskih konsultacija visokih zvaničnika kasno u subotu.
Žan-Klod Triše
„Mislim da centralne banke ne mogu učiniti puno u slučaju novih nevolja. Rasprava (u ECB) je oko smirivanja tržišta novca poboljšanjem likvidnosti u slučaju potrebe,“ rekao je izvor iz ECB.
„Ono što možemo sjutra početi je kupovina obveznica ili stavljanje dodatnog novca na tržište.“
Italija mora ubrzati sprovođenje reformi
ECB je reaktivirala svoj kontroverzni program kupovine obveznica prošlog četvrtka, ali je do sada kupila samo male količine irskih i portugalskih obveznica, tražeći od Italije da ranije primijeni mjere štednje.
Kamata na italijanske i španske obveznice sa rokom dospijeća od deset godina dostigla je najveći nivo za 14 godina kada su investitori vidjeli da centralna banka ne kupuje njihove hartije od vrijednosti.
ECB je podijeljena oko toga da li da uopšte kupuje obveznice, čemu se protive njemački, holandski i luksemburški članovi 23-članog savjeta. Čak i oni koji su za, kažu da Italija mora ubrzati sprovođenje reformi, piše Rojters, pozivajući se na izvore iz ECB.
Političari pod pritiskom
Nakon nedjelje panike, politički lideri su pod pritiskom da ubijede investitore da zapadne vlade imaju i volje i sposobnosti da smanje svoje ogromne i rastuće javne dugove.
Sporazum lidera eurozone na samitu 21. jula o drugom paketu pomoći za Grčku i novim mjerama za sprečavanje širenja zaraze na druge slabe ekonomije, nije zadovoljio investitore.
Jedan od razloga je taj što složeni sporazum zahtijeva odobrenje u parlamentu i dobrovoljno učešće banaka i drugih investitora a ključne odluke stupaju na snagu najranije krajem septembra.
Njemački magazin „Špigl“ je objavio da rastu sumnje unutar njemačke vlade da bi EFSF mogao spasiti Italiju
Zbog toga je stvoren pritisak na ECB da reaguje i smiri tržišta obveznica dok fond eurozone za izbavljenje, koji ima na raspolaganju 440 milijardi eura, ne bude mogao da interveniše na sekundarnom tržištu obveznica i prezaduženim državama obazbijedi kreditne linije.
To je takođe izazvalo pozive ekonomista i analitičara tržišta eurozoni da bar udvostruči sredstva Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) – što su Njemačka i Francuska odbile kao nepotrebno.
Njemački magazin „Špigl“ je objavio da rastu sumnje unutar njemačke vlade da bi EFSF mogao spasiti Italiju čak iako utrostruči sredstva. Javni dug Italije iznosi oko 1,8 biliona eura, ili 120 odsto njenog BDP-a.
Bonus video:
