Ministri unutrašnjih poslova EU danas su u Briselu obaviješteni o polugama i djelovanju mehanizma nadzora režima ukinutih viza EU za zemlje Zapadnog Balkana, o čemu će podroban izvještaj biti sačinjen u junu.
Francuska i Holandija su na zasjedanju zatražile i da se uzme u obzir i njihov zahtjev da se na "mnogo više pripravan način, fleksibilnije i brže" donose odluke o mogućem privremenom stavljanju van snage režima bez viza, u hitnim slučajevima narušavanja obaveza koje je s tim u vezi preuzela neka zemlja Zapadnog Balkana.
Francuska i Holandija, rekli su izvori zasijedanja agenciji Beta, nisu zatražile nikakvu neposrednu akciju ili odluku, ali su na umu imale prevashodno neki nagli priliv "lažnih azilanata" ili masovniji ostanak državljana zemalja Zapadnog Balkana s biometrijskim pasošima u "šengenskoj zoni" EU duže od dozvoljenog roka od tri mjeseca.
Mikele Čerkone, portparol evropske komesarke za unutrašnje poslove Sesilije Malmstrem, Beti je izjavio da je komesarka Malmstrem ministrima EU obrazložila djelovanje nadzornog mehanizma, usvojenog poslije ukidanja evropskih viza BiH i Albaniji u novembru 2010.
To je bio, kako je objašnjeno, i prvi od budućih redovnih pregleda pouka i iskustava iz dosadašnje primjene sporazuma EU sa zapadnobalkanskim zemljama o ukidanju viza za njihove državljane.
Jedan zvaničnik mađarskog predsjedništva EU je novinarima saopštio da su ministri evropske dvadesetsedmorice saslušali izvještaj komesarke Evropske komisije, koja je nadležna da pokrene postupak za promjenu viznog režima.
Do sada sve u redu
To zasad nije slučaj, nema zahtjeva, niti je u vidu bilo kakva odluka o tome, dodao je mađarski funkcioner.
U novembru prošle godine, kad je donošena odluka o ukidanju viza za BiH i Albaniju, Francuska je ocijenila da je to preuranjeno jer dvije zemlje još ne mogu potpuno jamčiti da će režim bez viza djelovati bez posljedica po bezbijednost EU
Holandija i Francuska su predlog za uvođenje vanrednog postupka privremene obustave režima bez viza za Zapadni Balkan podnijele Savjetu ministara EU i Evropskoj komisiji.
Evropska komisija je, kako je rečeno, nadležna da procijeni da li će taj predlog i zvanično podnijeti na razmatranje Savjetu ministara unutrašnjih poslova.
Između mehanizma za nadzor, koji je obrazložila komesarka Malmstrem, i francusko-holandskog predloga za venredni postupak ne postoji neka neposredna veza, predočili su izvori EU.
U novembru prošle godine, kad je donošena odluka o ukidanju viza za BiH i Albaniju, Francuska je ocijenila da je to preuranjeno jer dvije zemlje još ne mogu potpuno jamčiti da će režim bez viza djelovati bez posljedica po bezbijednost EU.
Politički pritisak
Francuska je tad bila pod pritiskom velikih bezbjednosnih problema s rumunskim i bugarskim Romima.
U Holandiji je manjinska vlada pod pritiskom stranke koja se protivi otvaranju granica EU, a koja daje dragocjenu parlamentarnu podršku vladi u Hagu.
Evropske diplomate smatraju da sadašnji francusko-holandski predlog predstavlja prevashodno politički pritisak da se ne popusti u pomnom praćenju priliva "lažnih azilanata", odnosno kako zemlje Zapadnog Balkana kojima su ukinute vize "na djelu" sprovode obaveze koje su preuzele sporazumom s EU.
Francuska i Holandija su, međutim, kao razloge navele ne samo veliki broj "lažnih azilanata", već i probleme pouzdanosti jako uzdrmanih institucija vlasti u nekim zemljama, a posebno u Albaniji gdje su zbog političkih sukoba dovedni u pitanje javni red, bezbjednost i vladavina zakona.
Bonus video:
