Lideri Evropske unije će vjerovatno odgoditi početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom uprkos upozorenjima da dodatno odugovlačenje može podriti stabilnost na Balkanu.
Na samitu u Briselu sljedeće nedjelje, trebalo je da bude usvojena odluka o pokretanju pregovora, ali je predsjedavajući samita Donald Tusk juče rekao da nisu sve zemlje EU trenutno spremne za to.
„Tokom protekle dvije godine, vaša država je poslala sve prave političke signale koje EU očekuje od kandidata“, rekao je Tusk prilikom susreta u Briselu sa makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim.
„Ali, želim da budem iskren sa vama: nisu sve države članice spremne da donesu odluku o otvaranju pregovora narednih dana“, dodao je Tusk.
Isto je poručio i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker nakon susreta sa albanskim premijerom Edijem Ramom u utorak veče.
Junker je takođe naglasio da je krajnje nepovoljno to što je prekinut dijalog Beograd-Priština i podvukao da ni Srbija, ni Kosovo ne mogu očekivati da uđu u EU ako ne riješe problem normalizacije svojih odnosa.
„EU ne želi da uvozi nestabilnost, već da izvozi stabilnost u te zemlje, entitete, kako god ih zvali”, dodao je Junker.
Šefica diplomatije EU Federika Mogerini je prošlog mjeseca upozorila da je Evropa „na raskršću” kada je u pitanju proširenje na Balkan.
„Uvijek kažemo da je to proces zasnovan na zaslugama, stoga kada se zasluge ocijene kao pozitivne, mora se odati priznanje”, kazala je.
„Ako ne priznamo i ne odgovorimo na objektivni napredak, nanijećemo štetu kredibilitetu EU, kazala je Mogerini i dodala da bi to takođe moglo „podriti stabilnost i ozbiljno obeshrabriti dodatne reforme”.
Trinaest zemalja članica EU je u međuvremenu zatražilo da pristupni pregovori sa Skopljem i Tiranom budu otvoreni u junu, ističući da je to od suštinske važnosti, kako za ukupan napredak na Zapadnom Balkanu, tako i za kredibilitet politike proširenja EU. U zajedničkom saopštenju koje su potpisali ministri spoljnih poslova 11 „novih članica” EU, primljenih poslije 2004, ali i Italija i Austrija, ističe se da EU mora da ispuni svoju nedvosmislenu predanost evropskoj integraciji Zapadnog Balkana jer Plan B ne postoji, prenijela je Beta.
Proces proširenja EU ima pozitivnu moć transformacije na Zapadnom Balkanu i predstavlja ulaganje u mir i stabilnost u Evropi, naveli su ministri u sopštenju usvojenom uoči sastanaka šefova diplomatija EU.
„S obzirom na važnost njihove odluke za budućnost svih država i naroda u Evropi... pozivamo ih.... da u junu donesu dalekovide i hrabre odluke, koje bi podstakle kontinuirani napredak reformi u skladu sa standardima i vrijednostima EU, kao i jačanje regionalne saradnje, pomirenje, dobrosusjedske odnose i ključnu podršku za nepovratan mir, stabilnost i razvoj regiona i našeg kontinenta”, navodi se u saopštenju.
Šefovi diplomatija 13 zemalja su poručili i da će pokretanje pristupnih pregovora ovoga mjeseca „takođe doprinijeti jačanju otpornosti na spoljne, štetne interese drugih aktera i obezbijediti da EU i dalje ostane vodeći akter za pozitivnu transformaciju regiona”. Zemlje članice EU se pozivaju da prepoznaju „značajne napore i napredak koji su Albanija i Sjeverna Makedonija postigle u usvajanju i sprovođenju potrebnih reformi” kao i „istorijsku važnost sporazuma” koje je Skoplje postiglo sa Grčkom i Bugarskom dajući primjer za rješavanje otvorenih pitanja regionu i šire.
Zajedničko saopštenje potpisali su ministri spoljnih poslova Austrije, Bugarske, Češke, Estonije, Hrvatske, Italije, Letonije, Litvanije, Mađarske, Malte, Poljske, Slovačke i Slovenije.
Odluka na jesen?
Tusk je, kao i Junker, istakao da se zalaže za davanje datuma za početak pregovora o članstvu Skoplju i Tirani, ali je dodao da je za nužnu jednoglasnu odluku među članicama Unije „nekad potrebno više vremena”.
Junker je objasnio da su se pred takvom odlukom „ispriječile izvjesne prepreke”. Dodao je da „neke članice EU imaju zamjerke oko određenih pitanja i područja” i pozvao vlasti u Tirani da pojačaju reforme i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Evropska komisija je prošlog mjeseca predložila otvaranje pregovora, ali je nekoliko država, posebno Francuska, Njemačka, Danska i Holandija, protiv te inicijative.
Agencija Beta navodi da najveći otpor postoji prema Albaniji zbog ozbiljne unutrašnje političke krize i velikih kritika na račun korupcije i organizovanog kriminala, posebno krijumčarenja droge.
Francuska i još neke članice EU bi, prema diplomatskim izvorima, možda bile spremne da se datum pregovora odobri samo Sjevernoj Makedoniji, ali Njemačka smatra da to treba učiniti s obje zapadnobalkanske zemlje ili ni sa jednom.
O tome će šefovi diplomatija EU temeljno raspravljati 18. juna, a možda i lideri EU tri dana kasnije, mada se spominje i mogućnost da se raprava o tome pomjeri za jul ili jesen.
Njemački parlament prošle nedjelje nije donio odluku o početku pregovora sa Skopljem i Tiranom, tako da tamošnja vlada ne može odobriti pokretanje pregovora na sastanku Evropskog savjeta 18. juna. Mediji su prenijeli da oko početka pregovora sa Makedonijom postoji sukob unutar njemačke vlade.
Bonus video:
