Španija se sprema za još nekoliko mjeseci političke neizvesnosti nakon što su četvrti parlamentarni izbori u četiri godine pokazali sve veći jaz između partija ljevice i desnice.
Nakon jučerašnjih izbora nijedna partija nije ostvarila dovoljnu većinu za formiranje vlade, a jedna ekstremno desničarska partija je prvi put poslije više decenija postala značajan faktor u španskom parlamentu.
Socijalisti premijera Pedra Sančeza su osvojili 120 poslaničkih mjesta, pojedinačno najviše, ali su ostali daleko od potrebne većine od 176 poslanika u parlamentu koji ima 350 mjesta pa će morati da sklapaju dogovore na više strana ako žele da vladaju zemljom.
Desno orijentisani glasači su se masovno opredijelili za ekstremno desničarsku stranku Voks, koja će s 52 poslanika biti treća po jačini u novom sazivu parlamenta, iza socijalista i konzervativne Narodne partije (PP), koja je ostvarila napredak u odnosu na prošle izbore i dobila 88 mandata.
Uspon Voksa i dobici Narodne partije su odraz nezadovoljstva španskih nacionalista načinom na koji su se socijalisti bavili secesionističkim pokretom u Kataloniji.
Na ulicama Madrida su mnogi građani nesigurni u pogledu toga šta će se dalje dešavati.
"Mislim da je gore nego prije, podijeljeniji smo. Ne znam, moguće je formiranje vlade, ali ne znam kako će da postignu potreban broj", rekao je policajac Antonio Prados.
Sančez je raspisao izbore pošto nakon izbora u aprilu nije uspio da dobije dovoljnu podršku za formiranje vlade, ali je završio s tri poslanika manje nego prije sedam mjeseci.
Endrju Dauling, ekspert za špansku politiku, naveo je da Sančezov plan da ojača sopstvenu poziciju nije uspeo i da su socijalisti napravili "veoma pogrešan proračun" kada su raspisivali izbore.
Da situacija po španskog premijera bude još gora, njegovi najbliži saveznici, ljevičarska partija Podemos, izgubila je sedam mandata pa će umjesto 42 imati 35 poslanika.
Loše je prošla i stranka desnog centra Sijudadanos, koja je osvojila samo 10 mandata, u odnosu na 57 koliko je dobila u aprilu, a lider Sijudadanosa Albert Rivera je podnio ostavku zbog izbornog debakla.
Prema Daulingu, Pedro Sančez sada ima "manje opcija zbog kolapsa Sijudadanosa".
Sporovi oko katalonske težnje za nezavisnošću, što je najozbiljnije političko pitanje s kojim se Španija suočila tokom više decenija, nastaviće da tinjaju, pošto su tri katalonske stranke koje zastupaju nezavisnost osvojile ukupno 23 mandata.
Radikalni Katalonci su danas nastavili proteste bokiranjem velikog graničnog prelaza s Francuskom i naveli da će ga blokirati tri dana.
Analitičar Evropskog savjeta za spoljne poslove Hoze Ignasio Toreblanka rekao je da su katalonski separatisti uspjeli da poremete špansku politiku i pomogli usponu radikalno desničarskog Voksa.
"Jedna stvar koji su Katalonci postigli je da na drugoj strani dobiju podjednako radikalne desničare, poput ogledala, i tako svima otežaju život", rekao je Toreblanka.
Naredni korak za novoizabrane poslanike će biti da izaberu predsjedavajućeg parlamenta, a potom će kralj Felipe Šesti početi razgovore s partijskim liderima da bi nekome od njih, najvjerovatnije Sančezu, poverio mandat za sastav nove vlade.
Sančez će se kasnije danas sastati s rukovodstvom svoje stranke, a sekretar partije Hoze Abalos je rekao da će premijer razgovarati s liderima drugih stranaka i pokušati da sastavi vladu što je prije moguće.
Abalos je izjavio da socijalisti neće praviti koalicije s partijama desnice i da će podršku tražiti samo od drugih ljevičarskih i regionalnih partija.
Izborni uspjeh Voksa su pozdravili drugi desničarski i antimigrantski lideri širom Evrope, medju njima i šefica francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen.
U Kataloniji, pak, mnoge ljude je razbješnjela prošlomjesečna presuda katalonskim političarima i aktivistima koji su predvodili kampanju za nezavisnost 2017. godine.
Tokom protesta nakon izricanja višegodišnjih zatvorskih kazni povrijeđeno je više od 500 ljudi a aktivisti su najavili nastavak pritiska na vladu u Madridu.
Bonus video:
