U odmaralištu Vila Gale nema turista, a na internet stranici kompanija poziva posjetioce da ostanu kod kuće.
Ipak, drugi po veličini lanac hotela u Portugalu ima pune ruke posla: zaposleni prave zalihe sredstava za dezinfekciju, rukavica, maski i toplomjera, preraspoređuju stolove kako bi gosti bili na distanci od najmanje metar i po i sastavljaju jelovnike kako bi zamijenili švedske stolove.
Kompanija planira otvaranje hotela u junu, pridružujući se naporima evropske turističke industrije da spasi makar dio ljetnje sezone.
„Moramo da izdržimo ovu situaciju i pokušamo da ostvarimo prihode ovog ljeta“, kazao je Gonsalo Rebelo de Almeida, član borda direktora kompanije Vila Gale. „Nadam se... da ćemo makar moći da platimo račune. A onda ćemo igrati na kartu povratka u normalu 2021. godine“.
Portugalski ministar turizma juče je saopštio i da će ponuditi vaučere turistima koji su primorani da otkažu planove za odmor u toj zemlji zbog pandemije, i omogućiti im da odlože put do kraja 2021. godine.
Novi program stupa na snagu danas i odnosi se na rezervacije preko putničkih agencija ili na akreditovani smještaj, poput hotela ili smještaja Airbnb, koje su prvobitno bile predviđene za period između 13. marta i 30. septembra ove godine.
Vaučeri će važiti do 31. decembra 2021. godine, a povratak novca će biti moguć čak i 2022. ukoliko gost ne bude mogao da putuje tokom tog perioda. Oni koji ostanu bez posla u periodu do 30. septembra moći će da traže refundaciju cijelog iznosa.
„Pioniri smo u Evropi. Naš prioritet je da sačuvamo prava potrošača i interese ekonomskih operatora po principu „ne otkazujte, odložite“, kazala je državna sekretarka Rita Markes tokom video konferencije.
Širom kontinenta, od Algarve u Portugalu do grčkih ostrva plaže su puste. Nema posjetilaca u Ajfelovom tornju niti u Luvru, u Edinburgu su otkazani avgustovski festivali, a cvjetna polja Norveške su zatvorena.
Pandemija kovida-19 koja je usmrtila skoro 190 000 ljudi i zarazila preko 2,6 miliona širom svijeta izazvala je haos u turističkoj i putnoj industriji.
Očekuje se da međunarodna putovanja ove godine padnu za 39 odsto, što prema podacima konsultantske firme „Tourism Economics“ znači manje 577 miliona putovanja.
Ovo je katastrofalno za industriju koja predstavlja više od 10 odsto globalnog BDP-a i zapošljava oko 320 miliona ljudi.
Tjeri Breton, evropski komesar za interno tržište, želi „Maršal plan“ koristeći sredstva iz evropskih paketa stimulansa za pomoć hotelima, restoranima, tur-operatorima, putničkim agencijama i kompanijama za kruzere kako bi izbjegli potpuni kolaps.
Evropska komisija će osmisliti smjernice o ponovnom pokretanju putovanja, ali neće biti lako usaglasiti države članice, navodi Rojters.
Austrija je nagovijestila djelimično ponovno pokretanje turizma, a prvo bi dozvolila ulazak njemačkim turistima umjesto potpune obnove obustavljenog EU režima otvorenih granica.
Sa druge strane grčki ministar turizma Hari Teokaris kaže da je ključno da Evropa usvoji zajedničku poziciju i što prije ponovo otvori svoje granice jer preduzeća posrću.
„Mnoge hotelske jedinice će ostati zatvorene, i veliki broj ljudi ostaje bez posla“, kazao je Teokaris za Rojters, pozivajući na dugoročnu finansijsku pomoć industriji koja predstavlja četvrtinu grčke ekonomije.
Teško da mediteranske destinacije mogu ubijediti sjeverne Evropljane, zabrinute za finansije i za zdravlje, da dođu na jug ovog ljeta. Španiji i Italiji to definitivno neće poći za rukom.
Britanska vlada svoje građane savjetuje da ne putuju nigdje osim ako moraju, a veliki broj Britanaca je otkazao ljetovanje.
„Dok je takav savjet na snazi... novih rezervacija, naročito za početak ljeta, praktično nema“, kazao je portparol Udruženja britanskih putnih agenata. Veće je interesovanje za odmore kasnije ove godine, kazao je on.
Istraživanje koje je u Njemačkoj uradio portal za rezervacije HolidayCheck pokazalo je da četrdeset odsto ispitanika želi da realizuje svoje planove za putovanje ove godine, a trideset odsto želi da odmor provede u Njemačkoj. Većina njih traži jasne uslove za slučaj otkazivanja.
„Ono što je posjetiocima sada potrebno jeste brza, tačna i razumljiva informacija“, kazao je direktor službe za mušterije Paskal Due.
Većina aviokompanija je upozorila na spor povratak u normalu pošto putnici oklijevaju da rezervišu destinacije za odmor dok zdravstvene vlasti ne kažu da je bezbjedno, mada najveća evropska low-cost aviokompanija, Ryanair, predviđa relativno brz oporavak koji će pratiti rast cijena.
Portugal pažljivo radi na imidžu bezbjednog mjesta, pripremajući potvrde o zdravstvenoj bezbjednosti za hotele, od kojih će se tražiti da ponude zaštitnu opremu, pa čak i testove za koronavirus za zaposlene i goste.
Ministar ekonomije Pedro Siza Vieira podsjetio je na emotivni govor britanskog premijera Borisa Džonsona koji se zahvalio portugalskoj medicinskoj sestri Luis Pitarma koja je brinula o njemu dok je bio u bolnici.
„Luiz nije izolovan slučaj“, kazao je Siza Vieira za Rojters. „Naše medicinske sestre su među najbolje pripremljenima u Evropi“.
Kompanija za rezervacije Airbnb takođe želi da uvjeri klijente u bezbjednost sugerišući svojim domaćinima da potencijalnim gostima pokažu da primjenjuju „pojačani režim čišćenja“ i uvjere ih da će lični kontakti biti svedeni na minimum.
Međutim, mnogi smatraju da je veći dio ljetnje sezone već izgubljen. „Definitivno smo izgubili tri mjeseca, a sada se nadamo da ćemo to nadoknaditi sa naredna četiri, od jula do oktobra“, kazao je hotelijer Manolis Žanulis sa grčkog ostrva Krit. Na francuskom ostrvcetu Mon Sen Mišelu vlasnici suvenirnica i restorana takođe planiraju unaprijed.
„Razmišljamo da uvedemo praksu da osoblje koje uslužuje goste nosi maske, da nudimo samo jedno jelo, da pribor bude kvalitetan ali za jednokratnu upotrebu čime bismo smanjili higijenske probleme za zaposlene koji su zaduženi za pranje posuđa“, kazao je Erik Belon, predsjednik restoranske grupe La Mere Poulard.
„Naš cilj je da budemo spremni i da čekamo, bilo da se radi o tri nedjelje, mjesec ili tri mjeseca“, kazao je on.
Venecija razmatra da se od masovnog okrene inteligentnom turizmu
Dok su venecijanske gondole prazne, a gradonačelnik Luiđi Burnjaro kaže da je „grad na koljenima“, kriza koju je izazvao koronavirus primorao je vlasti ovog lučkog grada da preispitaju postojeći model masovnog turizma.
„Idemo iz jednog ekstrema u drugi“, objasnio je Mateo Seki iz udruženja Venessia. „Ovdje, prije nekoliko mjeseci, nijesmo mogli proći jedni pored drugih. Sada su ulice prazne“.
Postoji određeni šarm u prizorima praznih kanala i trgova, mada po visokoj cijeni, naročito za one koji žive od turizma, navodi agencija AP.
„Na početku pričali smo o jednom do dva mjeseca, zatim o tri do četiri mjeseca“, kazala je Marijana Serandrei, vlasnica Capisini hotelske grupe. „Sada mnogi pričaju o obnovi aktivnosti tek početkom sljedeće godine“.
Mnogi smatraju da je vrijeme da se razmotri turistički model u gradu. Masovni turizam je značio da su se Venecijanci rijetko mogli međusobno pozdraviti na ulicama grada.
Usljed ogromnog broja turista koji prolaze kroz Veneciju naročito sa kruzera, pokret Venecijanaca koji žele da povrate svoj grad, je sve snažniji.
Zamjenik gradonačelnika Simone Venturini smatra da je vrijeme da se razmotri blaži model, čak iako bi to moglo značiti ograničavanje broja posjetilaca.
„Ovo bi mogla biti prilika da se umjesto masovnog krene prema inteligentnijem turizmu. Sa turistima koji izdvoje određeno vrijeme da upoznaju grad“.
Biće to teška i rizična odluka, međutim za sada mada u veoma teškim okolnostima, ulice ovog grada pripadaju njegovim stanovnicima.
Bonus video:
