Kancelarka Angela Merkel namjerava da osnaži podijeljenu Evropsku uniju i pomogne njenoj teško pogođenoj ekonomiji da se oporavi od pandemije koronavirusa, pošto je Njemačka juče preuzela predsjedavanje 27-članim blokom.
Kritičari su posljednja tri mjeseca nametali pitanja o budućnosti Unije usljed zatvaranja granica i pribjegavanja država, makar u početku, nacionalnoj politici u borbi protiv kovida-19, od koga je umrlo više od sto hiljada ljudi u EU.
Kako je Evropa suočena sa neviđenim izazovima, sreća je što najmoćnija članica EU preuzima kormilo, ocjenjuje britanski „Gardijan“.
Šest mjeseci Berlina u vrućoj stolici EU vjerovatno će biti posljednja velika uloga Angele Merkel na međunarodnoj sceni.
Merkelova, koja je pomogla EU da prebrodi dužničku i migrantsku krizu, naglasila je potrebu za solidarnošću u prevazilaženju krize izazvane pandemijom.
„Tokom njemačkog predsjedavanja EU, učinićemo sve što je u našoj moći da zajedno savladamo ovaj zadatak...i da ponovo učinimo Evropu snažnom“, navedeno je u nacrtu programa predsjedavanja.
Kako je Evropa suočena sa najdubljom recesijom od Drugog svjetskog rata, ona prvo mora postići dogovor o višegodišnjem budžetu od preko bilion eura i o predlozima Evropske komisije za fond oporavka za pomoć u oživljavanju najteže pogođenih ekonomija, naročito Italije i Španije, na samitu 17-18. jula.
Merkelova (65), koja planira da se povuče kada joj istekne četvrti mandat sljedeće godine, već je jednom vodila Njemačku kroz predsjedavanje EU 2007, ali je ulog ovoga puta veći.
Ona je nedavno upozorila da će neuspjeh preduzimanja zajedničke akcije u cilju stabilizovanja evropskih ekonomija ići naruku antidemokratskih i autoritarnih snaga. Kancelarka je u njemačkom parlamentu kazala da „antidemokratske snage, radikalni, autoritarni pokreti, samo čekaju ekonomsku krizu da bi je iskoristili u političke svrhe“.
„Oni samo čekaju da raspire socijalne strahove i rašire nesigurnost. Rad na održivom razvoju u svim djelovima Evrope je takođe politički instrument protiv populista i radikala“.
„Gardijan“ navodi da se ovakav pristup znatno razlikuje od onoga prije deceniju, kada su Merkelova i tadašnji ministar finansija Volfgang Šojble pomogli da se širom EU nametnu mjere štednje nakon finansijskog kraha.
Tokom 15 godina na funkciji, Merkelova je pokazala da je bez premca njena sposobnost prilagođavanja promijenjenim okolnostima. Prije pandemije, djelovalo je da je njeno vrijeme isteklo pošto je objavila namjeru da se povuče 2021. Međutim, ekonomski i medicinski odgovor Njemačke na pandemiju je naišao na pohvale i povećao popularnost kancelarke.
„Vanredne okolnosti zahtijevaju jasno liderstvo. Njemačka kancelarka djeluje riješeno da to pruži“, ocjenjuje „Gardijan“.
Predstavljajući nedavno planove za predsjedavanje, kancelarka je njemačkim poslanicima rekla: „Potrebni smo Evropi, isto kao što je ona nama“.
Njemačka je kormilo preuzela od Hrvatske, koja je predsjedavala dok su države odgovarale na eksploziju zaraze u martu nekoordinisanim zatvaranjem granica i drugim ograničenjima.
Danijela Švarcer, direktorka spoljnopolitičkog instituta DGAP, kaže za Rojters da će zdravstvena i ekonomska kriza vjerovatno produbiti socijalne i političke tenzije i unutrašnje podjele.
„Ipak, Berlin mora pomoći da 2020. bude godina u kojoj će se EU pripremiti da se nosi sa budućnošću“, kazala je i dodala da bi ekonomski oporavak trebalo da donese velike transformacije u digitalizaciji i zelenoj politici kroz evropske projekte.
Njemačka želi i da se EU bolje zaštiti od pandemija, da unaprijedi koordinaciju oko zdravstvene politike i usaglasi mehanizam za zajedničko upravljanje granicama.
Merkelova je upozorila da će neuspjeh preduzimanja zajedničke akcije u cilju stabilizovanja evropskih ekonomija ići naruku antidemokratskih i autoritarnih snaga
Ministar spoljnih poslova Hajko Mas je rekao da će temelji njemačkog predsjedavanja biti „solidarnost i suverenitet“. Ukazao je na potrebu da Evropa analizira „stratešku zavisnost“, na primjer od ljekova proizvedenih u Kini i Indiji, i od drugih u oblasti informacione tehnologije.
Merkelova je obećala da će zaštitu klime staviti visoko na listi prioriteta.
Na programu je i razjašnjavanje budućeg odnosa sa Britanijom nakon izlaska iz bloka, posebno zato što London odbija bilo kakvo produžavanje pregovora o trgovinskom sporazumu nakon 2020.
Jedno od pitanja su i odnosi sa Kinom, uključujući napredak povodom sporazuma EU-Kina o investiranju.
EU je zabrinuta i zbog porasta tenzija između Kine i SAD, koje su za vrijeme mandata Donalda Trampa postale nepouzdani saveznik.
Bonus video:
