Nakon više od sedam sati provedenih u jednoj prostoriji, lideri 27 država članica Evropske unije juče nijesu djelovali bliže dogovoru o budžetu bloka za 2021-27, za koji je predloženo da bude veći od bilion eura, i o novom fondu za oporavak vrijednom 750 milijardi eura čiji je cilj da pomogne južnim ekonomijama koje su najteže pogođene u pandemiji.
Nakon prve pauze, jedan diplomata EU kazao je za „Politiko“ da lideri samo „pričaju i pričaju“. „Stvari se kreću sporo kao glečer“, kazao je diplomata.
Nakon što su došli u Brisel na prve direktne razgovore u posljednjih pet mjeseci, 27 lidera - svi sa maskama - pozdravili su se laktovima a bilo je i rođendanskih poklona za njemačku kancelarku Angelu Merkel i portugalskog premijera Antonija Kostu.
Međutim, prijateljskim pozdravima i razmjeni ljubaznosti prethodili su mjeseci svađa oko reakcije na krizu. Na početku razgovora, njemačka kancelarka, koja je juče napunila 66 godina, upozorila je da je dogovor o finansiranju ekonomskog oporavka bloka daleko od izvjesnog.
„Moram reći da su razlike između nas i dalje veoma, veoma velike“, kazala je ona. „Očekujem vrlo, vrlo teške pregovore“.
Poslije nekoliko sati i ručka šefovi EU su bili pod pritiskom da se dogovore makar oko osnove paketa, uključujući veličinu budžeta i specijalni program stimulansa ili odnos bespovratnih grantova i kredita u fondu na oporavak, kazali su za Rojters diplomatski izvori.
Holandski premijer Mark Rute, 53-godišnjak koji živi sam u skromnom stanu i biciklom ide na posao, predvodi štedljivi sjeverni tabor bogatih država koje se između ostalog zalažu za manji paket, za kredite umjesto grantova za prezaduženi jug i ekonomske reforme kao uslov za dobijanje sredstava.
„Ukoliko žele kredite, pa čak i grantove, onda mislim da je sasvim logično da ja želim da mogu građanima Holandije da kažem da su zauzvrat sproveli ove reforme“, kazao je Rute i dodao da nije optimista što se tiče ishoda samita.
Među holandskim biračima i političarima preovladava stav da je južna Evropa u nevolji jer troši previše izbog toga što nije reformisala svoje ekonomije.
Rute je juče na početku pregovora kazao da su šanse za dogovor pola-pola, pošto se zajedno sa Danskom, Austrijom, Finskom i Švedskom suočio sa državama počev od Francuske do Poljske koje traže izdašnije donacije bogatih zemalja.
Rute, takođe, insistira da pomoć EU bude uslovljena poštovanjem demokratskih standarda, čemu se odmah usprotivio nacionalistički mađarski premijer Viktor Orban koji je zaprijetio da će uložiti veto na cijeli plan.
Diplomate i zvaničnic su kazali da bi se samit, koji bi prema planu trebalo da bude okončan danas, mogao odužiti i na nedjelju.
Budući da su ekonomije EU u slobodnom padu, a vanredne mjere pomoći poput kratkoročnih programa zapošljavanja ističu tokom ljeta, realna je opasnost od duboke ekonomske slabosti i nezadovoljstva.
EU još pokušava da se oporavi nakon bregzit sage i finansijske krize 2008. i sukoba oko migranata. Novi ekonomski šok bi je mogao izložiti novim napadima euroskeptičnih, nacionalističkih i protekcionističkih sila i oslabiti njenu poziciju protiv Kine, SAD i Rusije.
„Ulozi ne mogu biti veći“, kazala je juče predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. „Cijeli svijet nas posmatra“.
Nakon svađa oko ljekova, medicinske opreme, zatvaranja granica i novca, Evropska unija se već dogovorila oko programa vrijednog pola biliona eura za ublažavanje prvih posljedica krize koju je izazvala pandemija.
Mediteranske zemlje sada žele da fond za oporavak spriječi novo zaduživanje njihovih ionako prezaduženih ekonomija.
„Radi se o tome da smo suočeni sa najvećom ekonomskom depresijom od Drugog svjetskog rata“, kazao je grčki premijer Kirijakos Micotakis. „Potrebno nam je ambiciozno rješenje jer naši građani ne očekuju ništa manje od nas“.
„Najčistiji” samit u istoriji EU
Tokom skoro sedam decenija evropskih integracija, jučerašnji samit u Briselu će definitivno otići u istoriju kao najčistiji.
Na prvom sastanku od februara, 27 lidera se okupilo u prostoriji koja je namijenjena za deset puta više učesnika, u skoro praznoj zgradi gdje su sale za sastanke čišćene svaki put kada su predsjednici i premijeri pravili pauzu.
Slušalice i mikrofoni su redovno dezinfikovani, filtrirani vazduh je upumpavan u salu za sastanke a lideri - noseći razne maske - držali su distancu od najmanje metar i po.
Predsjedavajući samita Šarl Mišel dočekao je lidere u zgradu od stakla i čelika pozdravljajući ih laktom, dok se premijerka Belgije Sofi Vilms poklonila u znak pozdrava prije nego što je sjela za sto na kojem je bilo sredstvo za dezinfekciju.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen takođe nije željela da rizikuje prekrstivši ruke preko grudi dok je prilazila kolegama uoči dvodnevnog samita. Odustajući od uobičajenog rukovanja i poljubaca u obraz, Angela Merkel je držala ruke prekrštene, dok je premijer Lukemburga Ksavijer Betel pokušao da osvježi atmosferu noseći masku na kojoj je na luksemburškom jeziku pisalo „dobar dan“.
U sjedištu EU ovog puta nije bilo ni 700 akreditovanih dopisnika, njihovih radio i TV ekipa koji se obično grabe da dođu do zvaničnika i vijesti.
Bonus video:
