Velika većina Njemaca podržava odluku svoje vlade da Ukrajini ne isporučuje oružje. U ispitivanju koje je sproveo institut za istraživanje javnog mnjenja „YouGov“, 59 odsto ispitanih podržalo je odluku Savjezne vlade da Ukrajini ne isporuči nikakvo oružje za odbranu od mogućeg ruskog napada. Samo 20 odsto izjasnilo se za isporuke oružja, a 21 procenat nije hteo da se izjasni u vezi s tim. Ukrajina bi željela da od Njemačke dobije ratne brodove i sisteme za protivvazdušnu odbranu.
Kijev ne krije razočaranje njemačkom politikom. Ukrajina smatra da joj prijeti nova agresija Rusije. Zgražavanje u Ukrajini izazvala je i izjava inspektora njemačke mornarice Kaja-Ahima Šenbaha, koji je u međuvremenu podnjeo ostavku nakon izjave da Ukrajina nikad neće dobiti nazad poluostrvo Krim koje je 2014. okupirala i anektirala Rusija. Šenbahova ostavka nije, međutim, umirila Ukrajince.
„Vrijeme je za istinu“
Sve to podstaklo je ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebu da kritikuje bilateralne odnose dveju zemalja. „Njemačka je od 2014. mnogo uradila za Ukrajinu kako bi podstakla pritisak (na Rusiju, prim.ur.) sankcijama, kako bi poduprla ukrajinske reforme i pomogla ukrajinskoj privredi“, izjavio je Kuleba za ukrajinsku stanicu ICTV. Ali, u svakoj krizi dođe do trenutka istine, kaže ministar. „Sad smo kod Njemačke došli do tog trenutka istine i to kod niza temeljno važnih pitanja koja se tiču bezbjednosti i budućnosti Ukrajine kao samostalne države“, naglasio je Kuleba.
Među ta pitanja, s ukrajinske tačke gledišta, spadaju i njemačka podrška oštrijim sankcijama protiv Rusije, gasovod Severni tok 2 i isporuka oružja. „Radi se o bilateralnim isporukama oružja, od Njemačke Ukrajini, ali i o dozvolama Berlina trećim državama da Ukrajini prodaju oružje kupljeno od Njemačke. Radi se i o pristanku Njemačke da Ukrajina kupuje oružje preko NATO. Kod tih pitanja ne bi smjelo da bude blokade od strane Berlina“, smatra Kuleba. Prema izveštajima medija, Berlin nije dozvolio Estoniji da Ukrajini isporuči stare haubice koje su nekada korišćene u vojsci bivšeg DDR.
Poziv Njemačkoj da razmisli o politici prema Ukrajini
Još u decembru prošle godine ukrajinski ministar obrane Oleksij Resnikov optužio je Njemačku da spriječava isporuke oružja Ukrajini preko NATO. „Oni grade gasovod Sjeverni tok 2 i istovremeno blokiraju naše naoružavanje za samoodbranu. To je prilično nefer“, izjavio je Resnikov ukrajinskim medijima i ocijenio da strategija „da se Rusija ne provocira“ neće biti uspješna.
Ukrajinski parlament u međuvremenu je pozvao Ujedinjene nacije, Evropski parlament, vlade i parlamente drugih zemalja, kao i parlamentarne skupštine međunarodnih organizacija, da konačno priznaju evropsku perspektivu kojoj teži Ukrajina i odrede vrijeme za njen pristup NATO.
Istovremeno, parlamentarni odbori za evropsku integraciju i spoljne poslove uputili su zajedničko pismo njemačkom Bundestagu u kojem zahtijevaju da se razmisli o njemačkoj politici prema Ukrajini s obzirom na rusku prijetnju. „Neodgovorno je i kratkovido da nas ne naoružate i da čak u tomu spriječavate naše partnere. Sva dosadašnja opravdavanja takve politike nisu uvjerljiva. To nije politika smirivanja, već predstavlja ohrabrivanje na rat“, navodi se u tom pismu.
„Ukrajina nikad neće napasti druge zemlje“
Poslanica vladajuće stranke u Ukrajini „Sluge naroda“ i kopredsjednica Odbora za spoljne poslove Marina Bardina, izjavila je za DW da ona i njene kolege od Bundestaga prije svega očekuju diplomatsku pomoć za pooštravanje sankcija protiv Rusije.
Irina Heraščenko, šefica poslaničke grupe stranke „Evropska solidarnost“ i članica Spolnopolitičkog odbora, u razgovoru za DW izrazila je zabrinutost zbog toga što Berlin ne samo da ne isporučuje oružje, već i spriječava druge zemlje da to čine: „I Ukrajina je prije za diplomaciju nego za oružje. Ukrajina nikada neće upotrijebiti oružje protiv drugih zemalja, dok se protiv nas već osam godina koristi oružje. Mi imamo pravo na obranu. Garanti evropskog morala i vrijednosti moraju s time da raščiste“, kaže Heraščenko.
Na jednu drugu stvar ukazuje Valerij Hnatenko, poslanik „Opozicione platforme – za život“, druge po snazi stranke u ukrajinskom parlamentu. On smatra da je poniženje to što Ukrajina moli Zapad za oružje, jer ta zemlja i sama nekada izvozila oružje. „Kriva je aktuelna politika naše države. Za 30 godina smo uništili sve ono što smo 1991. naslijedili iz Sovjetskog Saveza“, kaže Hnatenko
„Ukazati na protivrečnosti u njemačkom držanju“
Političara s proruskim gledištima nema samo u Ukrajini, već i u Njemačkoj, kao i u drugim zapadnim zemljama, ukazuje za DW ukrajinski politikolog Volodimir Fezenko. Prema njegovom mišljenju, Kijev bi trebalo dalje aktivno da gradi partnerstvo s Njemačkom, ali i da se ne usteže da postavlja zahtjeve i kritikuje postupke zvaničnog Berlina.
„Za vrijeme bivše ukrajinske vlade, načelno nije bilo dozvoljena bilo kakva javna kritika Njemačke i zapadnih partnera“, kaže Fezenko. Ali, to nije bilo od koristi. „Moramo partnerski i prijateljski da ukazujemo na teške protivrečnosti koje dolaze do izražaja u gledištima njemačkih zvaničnih predstavnika.“ Jer takvi stavovi, zaključuje Fezenko, koriste Rusiji, a škode Ukrajini.
Bonus video:
