Mlada konzervativna zvijezda Sebastijan Kurc na putu je da postane novi austrijski lider, ali njegova partija nije osvojila apsolutnu većinu i vjerovatno će pokušati da formira koaliciju sa ekstremnom desnicom.
Narodna partija (OVP), koju predvodi Kurc, osvojila je 31 odsto glasova na izborima, dok je antiimigraciona Slobodarska partija (FPO) ostvarila jedan od najboljih rezultata i mogla bi nakon 12 godina odsustva ponovo ući u vladu.
Prema preliminarnim rezultatima FPO i socijaldemokrate (SPO) lijevog centra su bili skoro izjednačeni osvojivši između 26 i 27 procenata. Međutim, očekuje se da Kurc formira koaliciju sa desničarskim FPO.
Uprkos snažnom skretanju udesno konzervativnog OVP sa Kurcom na čelu stranke u cilju privlačenja desno orijentisanih birača, FPO je blizu da ponovi rekord od osvojenih 26,9 odsto iz 1999. Takav rezultat im je tada omogućio da uđu u vladu, usljed čega je uplašena Evropska unija uvela sankcije Austriji.
Rezultat izbora u Austriji je pokazao da je izbjeglička kriza 2015. ostavila duboke ožiljke na evropskim biračima naročito u državama koje su bile u centru oluje. Mada je broj tražilaca azila opao u Austriji, migracija je bila dominantna tema na izborima.
"Njemački izbori su vratili populizam u središte debate, a austrijski izbori će ga ojačati“, kazao je Kas Mude, ekspert za ekstremno desnu politiku na Univerzitetu u Džordžiji.
Izbori u Austriji su pokazali da su granice između evropskog desnog centra i ekstremno desnih partija počele da blijede budući da su mejnstrim konzervativci usvojili oštriji ton prema migraciji, islamu i nacionalnoj bezbjednosti.
Sebastijan Kurc je najbolji primjer ove promjene i njegov uspjeh bi mogao ohrabriti druge partije centra u Evropi da usvoje istu strategiju. Tokom kampanje Kurc je odbacio "kulturu dobrodošlice" prema izbjeglicama 2015, kazao da migrante spasene u Mediteranu treba vratiti u Afriku i obećao da će smanjiti benificije novopridošlim migrantima.
"Gledamo na Kurca kao na model za konzervativce u Njemačkoj", kazao je za Rojters jedan zvaničnik iz bavarske Socijalhrišćanske unije (CSU).
"Pozdravljamo ga. On će promijeniti dinamiku u Evropi".
Nakon što su izgubili birače u korist desničarske AfD, CSU obećava oštriji stav prema migraciji, što će dodatno otežati posao kancelarki Angeli Merkel dok pokušava da formira novu koalicionu vladu.
Dok partije centra skreću udesno po pitanju migracije, radikalni desničari - austrijska Slobodarska partija i francuski Nacionalni front - zauzimaju blaži stav prema Evropi, odustajući od prijetnji da će napustiti EU i odbaciti euro kao valutu.
Mada ostaju razlike u ekonomskoj politici, usljed ovih promjena desni centar i ekstremnu desnicu biće skoro nemoguće razlikovati u nekim zemljama.
Kurc, koji će po svoj prilici postati novi austrijski kancelar, ima 31 godinu što ga čini mladim čak i po standardima novog evropskog mladalačkog talasa, koji je uveo Emanuela Makrona u Jelisejsku palatu sa svega 39 godina, a Kristijana Lindnera, 38-godišnjeg lidera njemačkih Slobodnih demokrata Kristijana Lindnera u Bundestag.
Kurc i Lindner su pokazali da mlada nova lica mogu ubrizgati novu dinamiku u stare partije koje su izgubile birače. Kurc je podmladio OVP kao "novu narodnu partiju“ i promijenio njene boje iz crne u tirkiznu.
Ne treba zaboraviti Italiju, gdje su vodeći kandidati na izborima sljedeće godine Luiđi di Maio, 31-godišnji lider Pokreta 5 zvjezdica i bivši premijer Mateo Renci koji sa svojih 42 godine djeluje starije po novim evropskim standardima.
Problemi za Makrona i Merkel u naporu da reformišu eurozonu
Nova austrijska koalicija između Kurcovog OVP i FPO Hajnca-Kristijana Štrahea biće težak partner za Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona u naporima da sprovedu reforme euro zone i evropskih azilantskih poltika, navodi britanska agencija Rojters.
Kurc je hvalio mađarskog premijera Viktora Orbana za izgradnju ograde duž granice, a Štrahe je kazao da Austrija treba da se pridruži Višegradskoj grupi koja se sastoji od centralnih i istočnih država – Mađarske, Poljske, Češke Republike i Slovačke – koje se protive migrantskim kvotama koje nameću Berlin i Brisel.
Obje partije su skeptične povodom bliže integracije eurozone, naročito kada su u pitanju promjene kojima se centralizuju ovlašćenja Brisela, poput Makronove ideje za stvaranje pozicije ministra finansija i budžeta za eurozonu.
Bonus video:
