Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Gutereš zahtijeva od Evropske unije da preuzme liderstvo u zaštiti klime. Osim toga, na samitu EU razgovara se o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Gost iz Njujorka, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, obratio se šefovima država i vlada Evropske unije dramatičnim riječima: "Blizu smo tačke od koje više neće biti moguće da se postigne cilj 1,5 stepen. Zato nam je potrebno energično djelovanje“. Gutereš se pozvao na međunarodni sporazum o ograničavanju globalnog zagrijevanja na 1,5 stepen i to prije godine 2030.
Ove nedjelje su Međunarodni panel o klimatskim promjenama pri UN (IPCC), kao i međunarodna Konferencija o vodi prognozirali brzo pogoršanje situacije. "Računamo na to da EU predvodi neophodne procese promjena, kako bismo se opet usmjerili na cilj do 2030". Gutereš je zahtijevao brzo jačanje napora na zaštiti klime. EU ima deklarisani cilj da njena ekonomija do 2050 postane klimatski neutralna. Gutereš kaže da će to biti prekasno i da mora da se desi decenijama ranije.
Njemački spor sa Briselom oko dozvole za automobile koji bi od 2035. vozili na "klimatski neutralan pogon“ izgleda kao sitnica u poređenju s globalnim problemima. To neće biti ni tema na ovom nivou. Njemački kancelar Olaf Šolc je rekao da se razgovori sa Evropskom komisijom o odredbama u ovoj oblasti već dobro odvijaju.
UN i EU jedinstveni
Šefovi država i vlada zemalja Evropske unije reagovali su blagonaklono na Guterešove zahtjeve. EU je ukazala na brojne zakone o zaštiti klime koje je usvojila. Ali, samit u Briselu nije promijenio ciljeve Evropske unije – do 2035. će se emisija ugljen-dioksida smanjiti za 55 odsto, da bi se nulta emisija dostigla 2050. Jedan diplomata je Guterešov apel nazvao "važnim impulsom" za debatu unutar Unije.
Predstavnici Evropske unije i prvi čovjek Ujedinjenih nacija složni su u procjeni globalne situacije. Klimatska kriza, posljedice ruske invazije na Ukrajinu, posljedice pandemije i rastuće cijene na svjetskom tržištu mogu imati fatalne posljedice za siromašniji dio čovječanstva. "Glad i siromaštvo će porasti“, rekao je Gutereš.
Okupljeni šefovi država i vlada EU pozdravili su činjenicu da je Guterešu pošlo za rukom da isposluje sporazum između Ukrajine i Rusije o izvozu žita.
Municija za Ukrajinu
Video uključenje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog donijelo je opis situacije u Ukrajini za vrijeme ruske agresije. Šefovi država i vlada su odobrili plan da se Ukrajini ove godine isporuči milion granata i da za to EU izdvoji dvije milijarde eura.
Povjerenik evropske unije za spoljne poslove Žozep Borelj rekao je da će zemlje-članice isprazniti svoje magacine i dobiti od Evropske unije obeštećenje za to. Dodao je da su se šefovi država i vlada EU na samitu dogovorili da zajedno naruče nove količine municije od vojne industrije, čime će industrija dobiti garancije za proširenje postrojenja. Osim toga, cijene artiljerijske municije koje su se prošle godine udvostručile morale bi biti obuzdane.
"Ako uvedemo zajedničku nabavku, vojna industrija zaista može da udvostruči svoju proizvodnju, što se do sada nije dogodilo“, rekla je premijerka Estonije Kaja Kalas, velika zagovornica isporuke municije Ukrajini.
Međutim, ukrajinske potrebe su mnogo veće od milion granata koliko je obećala EU. Ukrajinsko Ministarstvo odbrane je navelo da se dnevno ispali 7.000 granata kalibra 155 milimetara. Godišnje je to 2,5 miliona granata. I to samo za taj kalibar. Tenkovska municija, protivavionski topovi i haubice nisu uračunati.
Stručnjaci upozoravaju da je povećanje proizvodnje ograničeno nedovoljnim količinama baruta i eksploziva TNT. Trenutno se uvoze iz Južne Koreje. Premijerka Estonije je izjavila: "Odlučujuća je brza isporuka municije Ukrajini, jer bi to moglo doneti prekretnicu u ratu". Ukrajina veliku količinu municije dobija i od Sjedinjenih Američkih Država.
Vjerovatno je ukrajinski predsjednik Zelenski ponovio svoje zahtjeve da se Ukrajini isporuče borbeni avioni i rakete velikog dometa. Do sada je Evropska unija u tom pogledu suzdržana. Poljska je obećala isporuku nekoliko aviona, a Njemačka je još uvijek rezervisana.
Jedan se izdvaja
Njemački kancelar Olaf Šolc je pohvalio saradnju Evropljana u politici prema Ukrajini. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je još jednom naglasio obavezu Evropske unije da pomogne Ukrajini kao pristupnom kandidatu i to toliko dugo koliko je neophodno. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban se usprotivio isporukama municije u Ukrajinu. Orban smatra da će to samo produžiti rat, ali Mađarska nije uložila veto. Mađarski premijer je na Tviteru uputio populističku poruku: "Ni doseljavanje, ni džender-politika, ni rat."
Pored spoljnopolitičkih tema na dnevnom redu je i ekonomija – inflacija, visoke cijene energenata, nedostaci u lancima snabdjevanja. Šefovi država i vlada razgovarali su o načinima smanjivanja zavisnosti evropskih ekonomija od Kine, kako bi se smanjila osjetljivost na spoljne ekonomske šokove. U to bi spadala i reforma tržišta električne energije, ali ona je još uvijek sporna.
Bonus video:
