Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da je uvjeren da će i Poljska i Slovačka nastaviti da podržavaju Ukrajinu u njenom ratu sa Rusijom nakon predstojećih izbora, uprkos nedavnoj oštroj retorici prema Kijevu.
"Očekujem i uvjeren sam da će Ukrajina i Poljska pronaći način da riješe ta pitanja, a da to ne utiče negativno na vojnu podršku Ukrajini", rekao je Stoltenberg u intervjuu za Rojters.
Poljska je prošle nedjelje saopštila da će poslati samo ranije dogovorene isporuke oružja Ukrajini i umjesto toga da će se fokusirati naobnavljanje sopstvenih zaliha oružja.
Poljska, inače, članica NATO-a, donedavno je bila jedan od najvećih saveznika Ukrajine u ratu sa Rusijom, međutim, odnosi između dvije zemlje su zahladili nakon odluke Poljske da produži zabranu uvoza žita iz Ukrajine.
Slovačka, još jedna članica NATO-a, takođe je bila čvrst saveznik Ukrajine, šaljući svom istočnom susjedu vojnu opremu, uključujući borbene avione MiG-29 i sistem protivvazdušne odbrane S-300. Ali, opozicioni lider i bivši premijer Robert Fico, koji vodi na anketama uoči izbora u subotu, obećao je da će prekinuti tu vojnu podršku.
„Koju god novu vladu imali u Slovačkoj, mi ćemo nastaviti da sjedimo na sastancima NATO-a“, rekao je Stoltenberg, „i uvjeren sam da ćemo naći načina da nastavimo da pružamo podršku – kao što smo bili poslije svakih izbora u ovaj savez od početka rata“.
Nekoliko hiljada ljudi okupilo se danas na Crvenom trgu u Moskvi da proslavi prvu godišnjicu aneksije četiri regiona Ukrajine na koje Rusija smatra da polaže pravo.
Okupljeni su nosili ruske zastave, a na koncertnoj bini je postavljen slogan "Jedan narod, jedna porodica, jedna Rusija", kao i natpis "Donbas je Nova Rusija", aludirajući na projekat koji ima za cilj stvaranje ruske teritorije na jugu i istoku Ukrajine. Kijev je taj projekat proglasio "imperijalističkim".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je krajem septembra 2022. godine potpisao dokumente o ratifikaciji aneksije ukrajinskih regiona Donjecka i Luganska (istok), kao i Zaporožja i Hersona (jug).
Ubrzo posle toga, Putin je govorio na svečanom koncertu na Crvenom trgu, izjavljujući stanovnicima tih teritorija da "dobrodošli kući".
Putin je tada ocijenio da su te teritorije "vraćene svojoj istorijskoj domovini".
To pripajanje ukrajinske teritorije Rusiji izazvalo je oštre osude ukrajinskih vlasti i njenih zapadnih pristalica, koji tu aneksiju smatraju nezakonitom.
Putin je 30. septembar proglasio "danom ujedinjenja". Putin neće ove godine imati obraćanje na Crvenom trgu, ali je voditelj proslave održao isti govor.
"Prije tačno godinu dana istorijska pravda je pobijedila. Ruske teritorije su se pridružile Rusiji. Rusija ne napušta svoj narod. Mi smo jedna te ista zemlja", rekao je domaćin proslave prije koncerta.
Međutim, Rusija samo djelimično kontroliše te regione i suočava se sa kontraofanzivom Ukrajine, koja nastoji da ih ponovo preuzme.
(BETA)
Švajcarske vlasti su danas saopštile da će izdvojiti 100 miliona franaka (oko 103 miliona eura), za uklanjanje mina u Ukrajini u periodu od 2024. do 2027. godine.
Pomoć će omogućiti obezbjeđivanje opreme i obuku ukrajinskih deminera u humanitarne svrhe, navodi se u saopštenju švajcarske savezne vlade.
Zbog svog neutralnog statusa, Švajcarska ne može pomoći u operacijama deminiranja u vojne svrhe.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je zatražio od bivšeg poručnika paravojnih formacija Vagner, Andreja Troševa, da formira dobrovoljce za borbe u Ukrajini.
"Na prošlom sastanku smo razgovarali o tome da ćete biti uključeni u obuku dobrovoljačkih jedinica sposobnih za izvršavanje različitih borbenih zadataka, naravno uglavnom u zoni 'specijalne vojne operacije'", u Ukrajini, rekao je Putin Troševu, saopštio je danas Kremlj.
Putin je ocijenio da Trošev ima ima iskustvo za misiju, tri mjeseca nakon neuspjelog pokušaja pobune paravojne grupe u Rusiji.
Trošev je bio blizak saradnik Jevgenija Prigožina koji je poginuo u padu aviona u avgustu i koji je, kako navodi Frans pres, nakon pobune bio u nemilosti kod Putina.
"Znate koja se pitanja moraju unaprijed riješiti kako bi se borbene aktivnosti odvijale na najbolji mogući način i sa najvećim mogućim uspjehom", rekao je ruski predsjednik Troševu.
Paravojna grupa koja je igrala ključnu ulogu u ruskoj invaziji na Ukrajinu, pokušala je krajem juna da smijeni rusko vojno rukovodstvo brzom pobunom. Prigožin je tada rekao je da pobuna nije imala za cilj da smijeni vlast, već je bila uperena protiv Generalštaba ruske vojske, koju je optužila za nekompetentnost u sukobu u Ukrajini.
(BETA)
Bivši komandant Vagnerovih plaćenika Andrej Trošev sada radi za Ministarstvo odbrane Rusije, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenijela je agencija RIA Novosti.
Trošev i predsjednik Rusije Vladimir Putin su u četvrtak razgovarali o tome kako se dobrovoljne borbene jedinice koriste u ratu u Ukrajini, prenosi agencija Rojters.
Tom sastanku je prisustvovao i zamjenik ministra odbrane Rusije Junus-Bek Jevkurov.
Ukrajinski dron oštetio je danas dalekovod u ruskom selu nedaleko od granice zbog čega je obližnja bolnica ostala bez struje, izjavio je guverner Kurske oblasti.
U selu Beloj, manje od 25 kilometara od granice, "ukrajinska bespilotna letjelica je bacila dvije eksplozivne naprave na stub dalekovoda", naveo je Roman Starovojt na Telegramu.
"Zapalio se jedan od transformatora. Pet lokaliteta i bolnica su bez struje", naveo je.
On je dodao da su su vatrogasne ekipe na licu mjesta, kao i da će napajanje električnom energijom biti obnovljeno čim bude bezbjedno.
(BETA)
Bonus video:
