U svijetu će danas skupovima, sastancima i izložbama podrške Ukrajini biti obilježena druga godišnjica od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Skupovi su najavljeni u nekoliko evropskih gradova a u Beogradu će biti danas održan Marš solidarnosti sa Ukrajinom, otvorena izložba "Solidarnost sa Ukrajinom", a biće održana i panel diskusija "O ratu iz perspektive Ukrajinaca".
U Italiji, koja je ove godine predsjedavajuća Grupom sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta (G7) biće održan virtuelni samit sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u znak podrške njegovoj zemlji.
NE PROPUSTITE
Skupovi će biti održani u nekoliko gradova kao što su Berlin i Varšava, a negdje će okupljanja biti ispred ambasada Rusije.
Uoči obilježavanje te godišnjice, uvedeni su novi paketi sankcija Rusiji.
Savjet Evropske unije je u petak uveo 13. paket restriktivnih mjera protiv Rusije, a na listi sankcionisanih subjekata je i jedno preduzeće iz Srbije zbog zaobilaženja trgovinskih ograničenja.
NE PROPUSTITE
Nove sankcije "protiv režima Vladimira Putina i odgovornih za nastavak njegovog nezakonitog, ničim izazvanog i neopravdanog agresorskog rata i onih koji ga podržavaju" uvedene su za 106 pojedinaca i 88 subjekata odgovornih za podrivanje ili ugrožavanje teritorijalnog integriteta, suvereniteteta i nezavisnosti Ukrajine.
EU je pozvala na nastavak podrške Ukrajini, pošto predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obilazeći svijet traži podršku posebno vojnu.
Moskva je kao odgovor na evropske sankcije, proširila spisak političara EU kojima zabranjuje ulazak u Rusiju.
Predsjednik SAD Džozef Bajden je takođe najavio sankcije protiv dodatnih 500 pravnih i drugih lica u Rusiji i drugde zbog rata u Ukrajini i smrti ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog u zatvoru.
Druga godišnjica se dešava poslije nedavne smrti protivnika Kremlja Alekseja Navaljnog u zatvoru u krugu Arktika. Njegova smrt je izazvala talas skupova odavanje pošte Navaljnom ali i nezadovoljstva prema ruskim vlastima.
Tokom rata su poginule hiljade ljudi, milioni prisiljeni da odu u izbjeglištvo, a gradovi pretvoreni u ruševine.
Prema terminologiji zvanične Moskve riječ je o specijalnoj operaciji izazvanoj odnosom prema ruskom stanovništvu u Ukrajini, odnosno prema Donjeckoj i Luganskoj republici, koje su prethodno i zatražile intervenciju.
Zvanična Moskva vojnu operaciju je predstavila i kao denacifikaciju, osim demilitarizacije.
Odnosi dvije zemlje su zategnuti 2014, kada je oboren dotadašnji predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, nakon čega je uslijedila separacija Krima i bunt u oblastima Donjeck i Lugansk, prenosi Tanjug.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je vrlo direktno, upozoravao da Rusija ne može da toleriše dalje približavanje NATO njenim granicama.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je 19. februara 2022.godine tokom Konferencije o bezbjednosti u Minhenu pozivao Zapad da odustane od taktiziranja prema Moskvi, i da se Ukrajini da nesumnjiv vremenski okvir za pristupanje NATO.
Invazija na Ukrajinu započela je u ranim jutarnjim satima 24. februara 2022. iz više pravaca.
Desetine raketnih napada ciljali su široki prostor Ukrajine, čak i krajnji zapad zemlje, poput grada Lavova.
Dinamiku rata je, kako piše RTS, umnogome odredio neuspjeh ruske ofanzive na Kijev u prvim nedjeljama rata.
Ukrajinske snage su uz pomoć ogromne finansijske i vojne pomoći Zapada, naročito Sjedinjenih Američkih Država, uspjele da se konsoliduju, a većih promjena na frontu nije bilo od kraja 2022. godine.
Rusija je proglasila aneksiju regiona jugoistočne Ukrajine, Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona a u potpunosti ne kontroliše nijednu od tih oblasti.
Bonus video:
