Mlada stranka novog francuskog predsjednika Emanuela Makronu sjutra bi mogla da dobije ogromnu većinu u parlamentu poslije drugog kruga izbora jer je prvi krug prije nedjelju obilježio poraz tradicionalnih stranaka ali i istorijski slab odzib birača, ocijenila je agencija Frans pres.
Gotovo 47 miliona Francuza pozvano je na glasanje u drugom krugu parlamentarnih izbora dok analitičari strahuju od ponovnog malog odziva jer je u prvom krugu 11. juna izašlo 51,3 odsto birača.
Poslije najbolje ostvarenog rezultata u prvom krugu, Makronova Republika u pokretu sjutra očekuje "potvrdu" koja će francuskom predsjedniku jasno omogućiti da sprovede obećani program.
Makron je tokom izborne kampanje obećao ublažavanje zakona o radu, moralizaciju političara od kojih zahtjeva besprekornost, kao i usvajanje novog zakona protiv terorizma koji bi trebalo da zamjeni vanredno stanje u Francuskoj.
U toj zemlji je na snazi vanredno stanje uvedeno 2015. godine poslije talasa terorističkih napada u kojima je stradalo 239 osoba.
Prema anketama, Republika u pokretu bi mogla da dobije između 400 i 470 poslanika od ukupno 577, što bi bila najveća većina u parlamentu za jednu stranku od osnivanja Pete Republike 1958. godine.
Ostaje da se vidi u kojoj će razmjeri sjutra biti takozvana "makronomanija". "Postoji mogućnost da Franuczi sutra ocjene da Makron ne treba da ima baš toliku većinu u parlamentu", ocijenio je analitičar Emanuel Rivijer.
Prema jednoj anketi, oko 61 odsto Francuza smatra da drugi krug treba da "koriguje prvi krug izbora sa manjom većinom" Makronovoj stranci.
Tradicionalne stranke u zemljji, ljevica i desnica, koje su se na vlasti smjenjivale decenijama, očekuju ozbiljniji poraz.
Desničarki Republikanci mogu da se nadaju da dobiju izmedju 60 i 130 mesta, dok su ih imali 200 u prethodnom sazivu parlamenta.
Socijalistička partija, koja je kontrolisala parlament za vrijeme prethodnog predsjednika Fransoa Olanda, u prvom krugu je dobila 9,51 odsto glasova i može da računa na nekoliko desetina poslanika.
Radikalna levica i ekstremna desnica su takođe ostvarile male rezultate.
Radikalna ljevica Žan-Lika Melanšona, kandidata u prvom krugu predsjedničkih izbora, nada se da dobije do 15 poslanika, koliko je neophodno za formiranje poslaničkog odbora, jer želi da bude "ozbiljna opozicija" Makronu.
Ekstremno desničarski Nacionalni front, čija je predsjednica Marin Le Pen bila kandidat u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora, može da računa na jedan do pet poslanika.
U Francuskoj je danas na snazi predizborna tišina uoči glasanja koje počinje u sutra 8.00 otvaranjem birališta.
Izbori se danas održavaju u francuskim prekomorskim teritorijama.
Bonus video:
