Lideri zemalja Evropske unije usvojili su danas u Briselu Smjernice za pregovore s Velikom Britanijom o izlasku iz članstva EU, u kojima su ključne stavke da se najprije mora sklopiti sporazum o prestanku članstva Britanije, a potom pregovarati o njenim budućim odnosima "bez bilo kakvih povlastica" s Unijom.
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je poslije razgovora s britanskom premijerkom Terezom Mej, za koji je rečeno da je bio "veoma neprijatan", izjavio da se "neko u Velikoj Britaniji izgleda zavarava" da može izdejstvovati povlašćen položaj u budućim odnosima s EU.
To je naglasila i njemačka kancelarka Angela Merkel, a u "ključnim načelima" Smjernica navodi se da "vođi EU žele tijesne odnose s Velikom Britanijom kao budućim partnerom na temelju uravnoteženih prava i obaveza", ali uz poštovanje cjelovitog jedinstvenog tržišta i slobode prometa ljudi, kapitala, usluga i robe.
U Smjernicama izričito stoji da London ne može "uzimati samo ono što mu je po volji", a to se prije svega odnosi na stav britanske vlade da nikako ne prihvata slobodan promet ljudi, dakle i prava građana EU da rade i borave na Ostrvu, ako bi se sklopio sporazum o slobodnom tržištu, odnosno "slobodnom ekonomskom prostoru", kakav postoji između Švajcarske, Norveške i Islanda.
Velika Britanija, prema stavu članica EU, mora jasno pravno definisati kakva će biti prava građana 27 članica EU koji sad borave u toj zemlji (Brisel traži pet godina prelaznog perioda) i platiti oko 60 milijardi eura koliko duguje zajedničkom budžetu Unije, a mora i da pronađe rješenje za pitanje granice Republike Irske, koja je članica Unije, i Sjeverne Irske, koja je u sastavu Velike Britanije, a najavila je da želi da ostane u EU.
Pitanje tijela EU koja imaju sedište u Velikoj Britaniji takođe je važan predmet budućih pregovora, a naročito Bankarske agencije i Agencije za ljekove, od čijeg djelovanja Velika Britanija ubire blizu 10 milijardi eura godišnje.
"Nečlanica Unije ne može imati ista prava i koristi kao članice EU", prije svega kad je u pitanju sistem odlučivanja, kaže se u "ključnim načelima" pravno-političkog okvira za buduće pregovore Unije s Londonom koji bi morali da se okončaju do kraja marta 2019. godine, s tim da se sporazum o izlasku iz članstva sklopi do oktobra 2018-e.
Za Britaniju je od velikog značaja kakav će biti budući režim i odnosi između veoma važnih finansijskih organizacija u Londonskom sitiju, jer su neke velike banke i korporacije već najavile selidbu iz Londona na kontinent, dakle u EU.
U usvojenim Smjernicama se naglašava da Velika Britanija izlaskom iz članstva EU mora ispoštovati odredbe sporazuma s Kiprom o korišćenju tamošnjih britanskih baza.
Naglašava se i da "sporazum između EU i Velike Britanije ne može biti primijenjen i na teritoriju Gibraltara bez sporazuma o toj teritoriji između Španije i Ujedinjenog Kraljevstva", što je već ranije izazvalo veliko negodovanje kad je nagoviješteno.
Sjeverna Irska može da se priključi Uniji u budućnosti
Lideri 27 zemalja Evropske unije potvrdili su danas na samitu u Briselu da će Sjeverna Irska moći da se priključi EU u budućnosti ako njeni građani odluče da se ujedine s Irskom, članicom Unije.
Ključno pitanje u pregovorima o Bregzitu biće budući odnos Velike Britanije i Irske, a velike teškoće očekuju se povodom uspostavljanja granice između Irske i Sjeverne Irske kada Velika Britanija napusti EU.
Irski ministar za evropska pitanja Dara Marfi rekao je za Asošiejted pres da je pitanje Sjeverne Irske u posljednji čas stavljeno na dnevni red samita u Briselu, na kojem ne učestvuje britanska premijerka Tereza Mej.
Bonus video:
