Parlamentarni izbori koji će u srijedu biti održani u Holandiji biće praćeni predsjedničkim izborima krajem aprila u Francuskoj i parlamentarnim izborima u septembru u Njemačkoj, u znaku uspona evroskeptika i anti-imigracionih tendencija, ocijenila je agencija Frans pres.
Holandska ekstremno desničkarska Stranka za slobodu (PVV) Gerta Vildersa, koja je sve popularnija u istraživanjima javnog mnjenja, mogla bi na izborima u srijedu da zabelježi najbolji rezultat od svog osnivanja 2006. godine.
Narodna liberalno-demokratska stranka (VVD) premijera Marka Rutea trenutno je favorit na izborima. Izborna kampanja te stranke bila je usredsređena na teme islama i migracije.
Bez obzira na popularnost PVV-a, ne očekuje se da ta ekstremno desničarska stranka dobije većinu, jer se na izbore prijavilo 28 političkih formacija, tako da će manje stranke igrati ključnu ulogu u formiranju koalicione vlade.
Posle holandskih izbora, krajem aprila u Francuskoj biće održan prvi krug predsjedničkih izbora, na kojima se ne očekuje pobjeda ljevice posle velike nepopularnost socijalističkog predsjednika Fransoaa Olanda koji se nije kandidovao za drugi petogodišnji mandat.
Veliku popularnost uživa predsjednica ekstremne desnice Marin Le Pen koja se zalaže za izlazak iz zone eura i povratak nacionalnih granica da bi se "zatvorila vrata" migrantima i izbjeglicama.
Ankete za sada pokazuju da bi mogla da pobijedi u prvom krugu predsjedničkih izbora 23. aprila, ali bi izgubila u drugom krugu 7. maja.
Njen najveći protivnik je kandidat centra Emanuel Makron, bivši Olandov ministar ekonomije koji ima podršku ljevice ali i dijela desnice.
Ukoliko bi Marin Le Pen pobijedila, njena pobjeda bi mogla da se uporedi s pobjedom Donalda Trampa u SAD, ocijenio je Frans pres.
Posle izbora u Holandiji i Francuskoj, slijede treći ključni izbori u EU - parlamentarni izbori 24. septembra u Njemačkoj.
Kancelarka Angela Merkel, na meti kritika zbog svoje politike otvorenih vrata prema izbjeglicama 2015. godine, kandidovaće se za četvrti mandat.
Da bi povratila povjerenje birača, Merkelova je posljednjih mjeseci pooštrila politiku prijema migranata.
Izborna trka njemačke kancelarke, iako je ona za sada favorit, biće dodatno otežana povratkom popularnosti socijal-demokrata Martina Šulca koji je podnio ostavku na funkciju predsjednika Evropskog parlamenta da bi se kandidovao za izbore u svojoj zemlji.
Nacionalistička stranka Alternativa za Njemačku (AfD), mala partija koja je do sada uživala popularnost između šest i sedam odsto građana, sada bi mogla da osvoji oko 11 odsto glasova.
AfD je osvojila sedam poslaničkih mjesta u Evropskom parlamentu na izborima 2014. godine, kada je stekla popularnost zahvaljujući oštrim izjavama protiv dolaska migranata u Njemačku.
Ulazak te stranke u njemački parlament - Bundestag, bio bi presedan od 1945. godine. Ta mlada politička formacija protivi se islamu, migraciji i želi referendum o ostanku zemlje u EU.
Bonus video:
