Kriza koju je izazvao koronavirus nanijela je ogroman ekonomski bol širom Evrope, međutim moguće je da će centralne i istočne evropske ekonomije manje patiti od svojih zapadnih susjeda, pokazala su nedavno objavljena predviđanja Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD).
Bivše komunističke države koje su se pridružile Evropskoj uniji u dva talasa 2004. i 2007. godine mogle bi čak, prema pisanju „Fajnenšl tajmsa“ imati koristi od postpandemijskog pomjeranja lanaca snabdijevanja.
Naime, kako prenosi britanski list, prema predviđanjima EBRD ekonomije centralne Evrope i baltičkih zemalja će zajedno potonuti za 4,3 odsto ove godine, ali će se već sljedeće godine povratiti sa rastom od 4,5 odsto. Banka je ranije očekivala da će region ove godine zabilježiti rast od 3,2 odsto, tako da ovo i dalje predstavlja brutalni pad.
Međutim, predviđanja EBRD su optimističnija od proljećnjih prognoza koje je ranije ovog mjeseca predočila Evropska komsija. Ipak, prema objema prognozama ekonomska šteta će biti manje teška na istoku nego na jugu, gdje je kovid-19 uzeo mnogo veći danak u ljudskim žrtvama i iziskivao mjere ograničavanja kretanja koje su na duži period zatvorile ekonomiju, uključujući i turističku industriju koja je od suštinskog značaja.
Južne i istočne članice Evropske unije su ranije ove godine formirale ad hok savez u pokušaju da izvuku veće doprinose od bogatijih zemalja bloka za naredni sedmogodišnji budžet. Međutim, sada teško pogođena Španija i Italija žele veći dio, što otvara pitanje da li je moguće održati koheziju tog saveza dok se održavaju naporni pregovori.
Brisel sastavlja planove za fond oporavka koji bi mogao iznositi stotine milijardi eura, a evropski komesari sastali su se juče kako bi razgovarali o novim predlozima. Predsjednica EK Ursula fon der Lajen kazala je u srijedu da će nova sredstva biti usmjerena prema regionima „koji su najteže pogođeni i gdje postoji najveća potreba“.
Vlade centralne Evrope do sada su uspijevale da prilično uspješno suzbiju virus. Vidjeli su šta se dogodilo u Italiji i odmah uveli restriktivne mjere. Prednost su im pružili i manji broj međunarodnih putničkih veza i razuđenost populacije, navodi „Fajnenšl tajms“ i ističe da su te zemlje i među prvima popustile ekonomska ograničenja.
„Činjenica da su dobro izašli na kraj sa virusom dovela je i do uspješnog popuštanja restriktivnih mjera“, kazala je Beata Javorik, glavna ekonomistkinja u EBRD.
Ona je ukazala i na druge prednosti. Manji teret javnog duga pružio je regionu fiskalni prostor za podršku njihovim ekonomijama i zaposlenima. Paket stimulansa Poljske iznosi 6,5 odsto bruto domaćeg proizvoda i seže do 15 odsto uključujući kreditne garancije.
Manji dio njihove radne snage ima privremene radne ugovore ili su samozaposleni nego što je to, na primjer, slučaj u Italiji.
Činjenica da su zbog krize ubrzano usvajali digitalne tehnologije mogla bi pomoći istočnoj Evropi da i u tom pogledu sustigne zapadne susjede.
Dok se ekonomija oporavlja, centralna i istočna Evropa bi takođe mogle imati koristi dok evropska preduzeća pokušavaju da učine svoje lance snabdijevanja otpornijim i manje ovisnim od Kine. Ovaj region već ima komparativnu prednost i veliku količinu izvoza u sektorima u kojima je Kina inače dominantni globalni snabdjevač, poput automobila, mehanizacije, farmaceutskih i medicinskih zaliha. Mogućnost da bi EU mogla jednog dana uvesti dodatni porez na proizvode uvezene iz država koje izbjegavaju svoje obaveze u cilju smanjenja emisija štetnih gasova mogla bi ubrzati ovo pomjeranje, dodala je Javorik.
Budući da su sredstva iz budžeta EU sada potrebnija državama poput Italije i Španije, bivši komunistički blok će vjerovatno morati da se odrekne pozamašne finansijske pomoći koju je dobijao od EU
Proizvođačke ekonomije centralne Evrope su u paru sa njemačkom industrijskom lokomotivom. Prema pisanju „Fajnenšl tajmsa“ u ovom trenutku to djeluje kao još jedna prednost. Njemačka je najmanje pogođena pandemijskom krizom od svih velikih ekonomija i manje zavisi od usluga, stoga vjerovatno će se onog trenutka kada njene fabrike počnu da rade punom snagom oporaviti mnogo brže od Francuske, Italije i Španije.
Osim ako njemački motor ne zakaže, državama bivšeg komunističkog bloka će biti sve teže i teže da odbrane i zadrže finansijske transfere u kojima su uživali unutar EU u proteklih dvije decenije, zaključuje list.
Bonus video:
