U prvoj ključnoj debati u kojoj će se za dva dana suočiti kandidati za predsjednika SAD - Hilari Klinton i Donald Tramp - nema jasnog favorita, s obzirom na to da oboje imaju slabije i jače strane, pa je pitanje šta će od toga prevagnuti u donošenju odluke američkih birača, ocjenjuje AFP.
Dva kandidata, koji se tokom kampanje dosad nisu našli licem u lice na istoj sceni, u ponedjeljak će "ukrstiti koplja" u svakako jednoj od najatraktivnijih televizijskih debata, za koju analitičari najavljuju da će privući čak 100 miliona gledalaca, što nikada do sada nije viđeno u američkoj politici.
Ta debata će biti istorijska u još jednom smislu - nijedna žena do sada nije učestvovala u predsedničkim debatama u SAD otkako su 1960. godine počele da se održavaju.
Većina glasača se već opredijelila za jednog od kandidata uoči izbora zakazanih za 8. novembar, a serija od tri predsjedničke debate, od kojih će druga biti održana 9. oktobra, a treća 10 dana kasnije, vjerovatno će samo učvrstiti njihove odluke.
Ipak, debate mogu da utiču na one glasače koji su i dalje neodlučni kad je riječ o izboru nasljednika Baraka Obame, a takvih sada ima više nego prije četiri godine, odnosno oni čine devet odsto birača, kako pokazuje istraživanje televizije En-Bi-Si.
Iako Klinton, kandidatkinja demokrata, posjeduje bogato iskustvo u poslovima državnog vrha i duboko poznavanje kad je riječ o važnim pitanjima, nedostaje joj ono što pristalice njenog republikanskog protivkandidata vide kao njegovu autentičnost, navodi francuska agencija.
Bivša državna sekretarka će u debati morati da pazi da ne upadne u zamku upuštajući se u pretjerano tehničke i iscrpne odgovore na pitanja moderatora, upozorava AFP, navodeći mišljenje stručnjaka za političke debate Mičela Mekajnija.
On kaže da su televizijski gledaoci naklonjeni kandidatima koji svoju viziju uspijevaju da prenesu u par jednostavnih rečenica koje se lako pamte.
Francuska agencija, pozivajući se na ankete, opisuje Klintonovu kao "najmanje voljenu među demokratskim predsjedničkim kandidatima" i navodi da i sama Klintnova priznaje da ne može da parira harizmi svog supruga Bila Klintona ili sadašnjeg predsjednika SAD Baraka Obame.
Kada se prvi put kandidovala za predsjednika 2008, Hilari Klinton se predstavila kao "čelična lejdi" u stilu Margaret Tačer, ali ovoga puta ističe svoju ulogu zagovornice prava žena i njeguje svoj imidž bake, u pokušaju da se prikaže kao pristupačnija i ljupkija.
Međutim, neće joj biti lako da tokom 90-mnutne debate izbriše sliku koju je u javnosti o sebi gradila u proteklih četvrt vijeka, ocjenjuje AFP, ukazujući da snaga Hilari Klinton možda leži u njenoj sposobnosti da se verbalno efikasno odupre bilo kakvom napadu.
Što se tiče emocionalnog nivoa, na tom polju njen republikanski protivkandidat uživa jasnu prednost, navodi francuska agencija, uz opasku da nijedan kandidat u ovogodišnjoj kampanji, uz mogući izuzetak demokratskog senatora Bernija Sandersa, ne može da se mjeri sa Trampovom sposobnošću da "naelektriše" hiljade ljudi.
Međutim, Tramp nije pobijedio u svih 12 republikanskih unutarstranačkih debata, gdje je često stajao po strani puštajući druge kandidate da "jedni druge rastrgnu", dok bi u kasnijim debatama sa malobrojnijim protivnicima često pribjegavao samohvaljenju i "niskim udarcima".
Mekajni smatra da Tramp sada, u jednoipočasovnoj debati sa samo jednim protivkandidatom, neće imati čime da popuni prostor kojim će raspolagati kako bi iznio konkretne predloge, već se postavlja pitanje hoće li on uopšte imati takve predloge.
Prva od tri debate, samo šest nedjelja pred izbore, pružiće kandidatima priliku da se predstave - ili ponovo predstave - skeptičnim američkim glasačima koji će pažljivo vrebati svaki, i najmanji pogrešan korak, kukavički gest ili fatalni verbalni okršaj, a mogla bi da obori sve rekorde gledanosti u SAD s obzirom na oštre razlike između ličnosti i stavova učesnika.
U svakom slučaju, riječi koje će Tramp i Klintonova razmijeniti u ponedjeljak zasigurno će biti pomno analizirane kada se debata završi, zaključuje francuska agencija.
Bonus video:
