Mađarka i Bugarska ispituju mogućnost podizanja čeličnih bezbjednosnih ograda duž djelova svojih granica, slične onima koje je sovjevremeno Izrael podigao na granici sa Egiptom, javio je Rojters pozivajući se na neimenovani izraelski izvor.
Dvije zemlje su se, navodi britanska agencija, prelimnarno raspitavale o mogućosti kupovine ograda, koje je dizajnirao Izrael.
Obje zemlje, članice EU. pojačavaju svoje granice da odvrate migrante, uglavnom izbjeglice od ratova, koje zapravo teže da stignu do bogatijih zemalja dalje na sjeveru i zapadu, posebno Njemačke.
Međutim, podizanje takvih barijera, koje bi mogle dostići pet do šest metara visine sa bodljikavom žicom na vrhu, opremljenih kamerama i senzorima, moglo bi da probude sjećanja na podjele za vrijeme Hladnog rata u Evropi, navodi britanska agencija.
Bugarski i mađarski zvaničnici su nagovijestili da se o bezbjednosnim ogradama vode diskusije.
"Pretpostavljam da je to slučaj jer je saradnja između (izraelskog i bugarskog) Ministarstva unutrašnjih poslova i bezbjednosti prilično intezivna", izjavio je Rajko Pepelanov, zamjenik bugarskog ambasadora u Izraelu, ali nije ulazio u detalje, mada je rekao da Bugari koriste izraelsko iskustvo koliko god mogu.
Mađarsko ministarstvo spoljnih poslova i trgovine reklo je da "ne daje informacije o izraelsko-mađarskim pregovorima koji se vode o kupovani graničnih ograda dizajniranih u Izraelu".
Izraelski izvor rekao je da su svaki sporazumi još daleko, ukazajući na stanja u budžetu i političku osjetljivost EU u odnosu na podizanje ograda, kako bi se kontrolisao priliv migranata i izbjeglica iz Sirije, Iraka, Libije i drugih zemalja.
"Evropske zemlje sve žele rješenja i vide relevantnost naših tehnologija. Ali im je takođe potrebna podrška EU, a ona ne dolazi," rekao je isti izvor.
Evropska komIsija rekla je da se protivi izgradnji ograda ali prihvata da svaka nacija odluči kako da štiti svoje granice.
"Ograde ne šalju dobru porku, pogotovo ne našim susjedima", rekla je portparol EK Mina Andreeva.
Pomenute zemlje su izrazile interesovanje za ogradu koju je Izrael podigao duž svoje granice s Egiptom duge 230 kilometara, a ne za čeličnu i betonsku barijeru prema Zapadnoj obali.
Egipatska ograda je podignuta za tri godine i završena 2013. u cilju da se zaustavi priliv migranata iz Afrike i spriječe upadi islamističkih pobunjenika.
Ograda je koštala izraelsku vladu oko 380 miliona dolara.
Slična barijera bi koštala strane mušterije 15 procenata više odnosno do 1,9 miliona po kilometru, sudeći po industrIjskim izvorima, mada brda, šume i druge prepreke u evropskoj topografiji mogu još više da utiču na povećanje cijene. Podizanje takvih barijera moglo bi da predstavlja značajno povećanje bezbjednosti u Mađarskoj i Bugarskoj.
Mađarska već završava 3,5 metra visoku ogradu na granici sa Srbijom.
Međutim, izraelske ograde ne samo što su više, već su i jače i imaju usvršeniju elektronsku odbranu .
Frontex, EU agencija odgovorna za upravljanje granicama, se protivi ogradama i jasno je rekla da EU neće pomoći zemljama članicama da ih finansira.
Bonus video:
